Užas u Beogradu! Đak izgubio svijest zbog TikTok izazova, škola HITNO zasjedala

Škola je hitno zakazala Savjet roditelja, te upozorila sve da među djecom opet vlada ovaj veoma opasan trend. Zabrinuti roditelji proslijedili su upozorenje portalu Telegraf, naglašavajući da je ključno skrenuti pažnju javnosti na ovu opasnost.

Dječak je sada dobro, osim što je preplašen, kao i roditelji koji strepe ko bi mogao biti sljedeća žrtva i da li će proći bez težih posljedica kao ovaj učenik.

Ovaj incident, iako šokantan, nažalost nije izolovan slučaj. S početkom svake nove školske godine, TikTok izazovi ponovno oživljavaju, a njihove posljedice mogu biti izuzetno opasne. Slična situacija, koja se desila krajem prošle godine, primjer je da se ova opasna "igra" dešavala i ranije. Učenik OŠ "Desanka Maksimović" u Novom Pazaru onesvijestio se dok je zadržavao dah pred kamerom i grupom dječaka, koji su ga prvo držali za grudi u pokušaju da ga spriječe da diše, a kada se onesvijestio pustili su ga da padne i pokušali da ga osvijeste.

Ruski naučnici pronašli novi način liječenja epilepsije?

Godinama unazad, ovaj izazov popularan je širom svijeta, a tragično je to što je zbog njega život izgubio veliki broj tinejdžera. U Srbiji nije bilo tragičnih slučajeva izazvanih ovim izazovom, ali zabrinutost roditelja iz dana u dan raste.

Trenam: Amerika sve više tone u bezbožničko nasilje

Kako funkcioniše "igra davljenja"?

U ovoj opasnoj "igri", koja se obično odvija u školskim toaletima ili u blizini škole, učestvuje najmanje troje djece. Jedan učenik, poznat kao "davljenik", biva pritisnut na grudni koš ili grlo, a cilj je da izdrži što duže bez vazduha sve dok ne padne u nesvijest. Drugi učenik izvršava pritisak, dok treći snima sve za društvene mreže. Nažalost, ova "igra" nije samo bezazlena zabava, već nosi ozbiljan rizik od gušenja, oštećenja mozga pa čak i smrti.

Zašto je izazov toliko opasan?

Katarina Jonev, stručnjak iz oblasti bezbjednosti na internetu, upozorava da djeca koja učestvuju u ovim izazovima ne razmišljaju o posljedicama. Razlog za to liježi u nekoliko ključnih faktora:

SAD poništavaju vize onima koji slave ubistvo Kirka

Nedostatak kritičkog razmišljanja: Djeca u ovom uzrastu nisu u stanju da procjene rizik i ne shvataju da im se može desiti nešto loše.

Pritisak vršnjaka: Želja za pripadanjem i uklapanjem u grupu često nadvladava zdrav razum.

Potraga za pažnjom i lajkovima: Svijet društvenih mreža, sa svojim algoritmima i sistemom nagrađivanja u vidu lajkova i pratilaca, stvara pritisak da se učestvuje u trendovima, bez obzira na opasnost.

- Djeca vape za pažnjom, a ako je ne dobiju u sopstvenom domu, tražiće je na pogrešan način i na internetu - ističe Jonev.

Nažalost, "blackout challenge" već je odnio nekoliko života širom svijeta. Jonev podsjeća na tragične slučajeve.

- Prije 3 godine je dječak od 10 godina izgubio život u ,,blackout" izazovu jer je stezao kaiš oko vrata, prije nekoliko mjeseci je dječak završio u bolnici jer je tražio od druga da mu drži kesu na glavi da bi izgubio vazduh. U dvije beogradske škole gdje sam prošle nedjelje držala predavanja, na pitanje djece da li znaju neki TikTok izazov najveći broj njih je odgovorio da znaju za one gdje se zadržava dah ili guši! Nerijetko se dešava sa se ovaj izazov odigrava u blizini škola, pa čak i u školskim toaletima pa treba biti na oprezu! - navela je ona u svom apelu prošle godine.

Svetislav Pešić novi član Kuće slavnih

Ova opasna "igra" nije samo lokalni problem, već globalni fenomen koji je lako dostupan svakome ko ima pristup internetu, a pitanje koje se samo nameće je - Kako se boriti protiv toga?

- Zavisi od uzrasta. Dijete se vaspitava od najranijeg uzrasta. Tokom odrastanja se gradi odnos povjerenja u roditelje i samopouzdanje koje omogućava da dijete samostalno donosi odluke i da ima svijest o posljedicama koje određena ponašanja donose. Dijete koje vjeruje roditeljima, čije su vrijednosti čvrste i koje ima samopouzdanja, ne samo da neće učestvovati u ovakvim izazovima, već će ponekad uspjeti da na neki asertivan način ubijedi i druge da ne rade takve stvari - rekla je za portal Telegraf.rs psihološkinja Marina Nadejin.

Kako ističe Nadejin, tinejdžerske godine su vrijeme kada mozak još uvijek nije funkcionalno razvijen. To znači da djeca ne mogu uvijek da predvide i da razumiju posljedice svog ponašanja. Imaju osjećaj da ništa ne može da im se desi, da ništa ne može da ih ugrozi. Oni kognitivno znaju da je takav izazov opasan, ali vjeruju da njima ništa ne može da se desi.

(VIDEO) Drama na nebu: Trampov avion izbjegao katastrofu

- Ne možemo djeci zabraniti da učestvuju u izazovima, živimo u doba mreža, ali treba da ih naučiti da postoji upotreba i zloupotreba. Roditelji u počeku treba da kontrolišu sve, a kako dijete raste i sazrijeva treba da smanji kontrolu, ali nikako i da je potpuno prekine - objasnila je psihološkinja.

- Preventiva, razgovor, objašnjenje šta je dozvoljeno, šta je bezbjedno, šta nije, puno razgovora i objašnjavanja, pokušavanje da se nađe neka druga opcija da se dijete dokaže, prikaže, na primjer sport, muzika, pisanje, gluma. Svako dijete je u nečemu dobro - dodaje.

Policija razbija klan Darka Eleza: Ko je Davor Dabić koji je "pao" u akciji "Prolom 2"

Ona ističe i da ovakav vid izazova nisu u naše živote donijele društvene mreže.

- Uvijek su postojali razni izazovi. Nekada je to bilo paljenje prve cigarete, konzumiranje psihoaktivnih supstanci, ulične trke. Prije dvadeset godina Ustanička ulica je bila omiljeno mjesto za organizovanje vrlo ozbiljnih noćnih uličnih trka - objasnila je.

Ono što se jeste promijenilo je da sve mlađa djeca sada ulaze u to. Nekada je najveći rizik počinjao sa dvanaest godina, sada se ta granica spušta na deset.

- Prihvatanje u grupu je za djecu veoma važno. Nikakva kazna ili zabrana neće spriječiti takve greške. Dešava se da djeca vrlo rano naprave neki takav incident i to je odlična prilika da se sa djetetom porazgovara i da se vidi šta je drugo moglo da se uradi, kako je moglo drugarima da kaže "ne", kako je moglo da zaštiti drugare i da li je postojao neki drugačiji način da se dokaže. Čini mi se da su ranije institucije više radile na tome. Sada je sve na roditelju, a greške se lako prave. Ako dijete dođe i prizna vam šta hoće da uradite, a vi mu kažete da je "glup i da tako nešto može samo njemu da padne na pamet", ono će se povući i više neće imati potrebu da dolazi kod vas - objašnjava psihološkinja.

Lavrov: Rat u Ukrajini neće zaustaviti razmjena teritorija ili obećanja Putinu

Ipak, ona ističe da postoji način da se dijete zaštiti od toga.

- Izgradnja samopouzdanja, dobrog sistema vrijednosti, malo kontrole i ograničenja vremena na društvenim mrežama i prije svega dobar odnos sa roditeljima dovešće do toga da dijete bude zrelo i da pravi manj "grešaka". Dobra vest za roditelje je da to sve prođe. Već sa nekih 17-18 godina dijete je sposobno da donese zrelu odluku, nekada je to kasnije, ali roditelji već u tom periodu mogu malo da odahnu - zaključila je, prenosi Telegraf.