Koje poslove bi vještačka inteligencija u potpunosti mogla preuzeti?

U svijetu gdje vještačka inteligencija ubrzano postaje dio svakodnevice, istraživanje otkriva zanimljive uvide o tome u kojim situacijama ljudi i AI čine sjajan tim, a za koje zadatke je najbolje raditi odvojeno.

Stručnjaci za tehnologiju već duže vrijeme apeluju na to da je neophodno da se prilagodimo vještačkoj inteligenciji, jer će, kako mnogi tvrde, budućnost u poslovnom svijetu imati oni koji iz AI-a budu umjeli da izvuku maksimalne rezultate, i shvate kako mogu da integrišu u svoj rad olakšice koje nude brojni softveri i AI alati.

Međutim, nedavno istraživanje Centra za kolektivnu inteligenciju (CCI) sa MIT-a otkrilo je da, iako saradnja između ljudi i vještačke inteligencije može biti korisna u obavljanju pojedinih poslova, određeni zadaci mogu donijeti bolje rezultate kada ih obavlja samo vještačka inteligencija. Tako se nameće pitanje, koje poslove će u budućnosti AI obavljati u potpunosti samostalno?

"Postoji opšte prihvaćeno mišljenje da integracija AI u proces uvijek poboljšava performanse - ali mi pokazujemo da to nije uvijek slučaj. U nekim slučajevima je korisno prepustiti neke zadatke isključivo ljudima, a neke zadatke isključivo vještačkoj inteligenciji", izjavila je Mišel Vakaro, glavna autorka studije i doktorand na MIT-u.

Istraživači su analizirali 370 rezultata iz više od 100 eksperimentalnih studija, kako bi stekli jasnije razumijevanje u kojim situacijama AI radi bolje samostalno, a kada joj je "potrebna pomoć". Studije su obuhvatile tri pristupa u rješavanju zadatka, uključujući samo ljude, samo AI sisteme i timove gdje vještačka inteligencija i ljudi sarađuju.

Kreativni zadaci najbolji u timu

Rezultati istraživanja sugerišu da kombinovanje rada ljudi i softvera AI dovodi do gubitka u performansi u mnogim situacijama, ali ne i u svim. Istraživači su identifikovali zadatke odlučivanja, kao što su otkrivanje deepfake-a i dijagnostikovanje medicinskih slučajeva, gdje su timovi ljudi i AI postizali slabije rezultate u poređenju sa nezavisnim radom vještačke inteligencije.

"Smatramo da to samo znači da buduća istraživanja treba da se više usmjere na pronalaženje efikasnih procesa koji integrišu ljude i AI. Naši drugi rezultati ukazuju na obećavajuće načine za nastavak istraživanja", dodaje se u izvještaju.

Istraživači su otkrili da ljudi i AI bolje sarađuju u radu na kreativnim zadacima, kao što je generisanje novih vizuelnih ili pisanih sadržaja. U ovim slučajevima, timovi ljudi i AI čak su nadmašili rezultate najboljih pojedinačnih radova kako od ljudi tako i od sistema vještačkih integilencija.

Istraživači su pretpostavili da to može biti zbog same prirode kreativnog rada.

Kreativni zadaci, objasnili su, zahtijevaju mješavinu kreativnosti, znanja i uvida – kvaliteta koji su u osnovi ljudski i teško ih je potpuno replicirati pomoću AI-a. Ipak, ti zadaci takođe zahtijevaju rutinske procese u kojima je AI veoma efikasan.

Kao rezultat, kombinacija ljudskih i AI prednosti mogla bi dovesti do boljih rezultata u kreativnom radu.

"Neka AI obavlja pozadinska istraživanja, prepoznavanje obrazaca, predviđanja i analizu podataka, dok ljudske vještine koristimo za uočavanje nijansi i primjenu kontekstualnog razumijevanja", izjavio je Tomas Malon, koautor studije i direktor MIT CCI.

Ovakva istraživanja mogu da ukažu na to da u budućnosti ljudska radna snaga neće nužno biti zamijenjena sistemima AI, već je moguće pronaći inovativne načine gdje zajednički rad dovodi do najboljih rezultata.

Međutim, to nažalost ne znači da neke profesije nisu na "klimavim nogama" kada je u pitanju smjena ljudi na vještačku inteligenciju. Ranije ove godine, Forbs je objavio listu zanimanja u kojima bi AI mogao da preuzme veći dio posla.

Na koje industrije bi AI mogao najviše da utiče?

Forbs je istako da će vještačka inteligencija prvo zamijeniti ljude u rutinskim poslovima, koji se sastoje od vrlo strukturiranih zadataka, koje inteligentni sistemi lako mogu da automatizuju.

Kada bi vještačka inteligencija obavljala unos podataka ili druge osnovne administrativne poslove procenat grešaka bi bio niži, navodi se u članku, a ljudi bi mogli svoje vrijeme da posvete složenijim zadacima.

Isto tako, osnovni analitički poslovi , poput jednostavne finansijske analize ili generisanja izvještaja, takođe se kreću ka automatizaciji. AI sistemi mogu obrađivati velike skupove podataka, identifikovati trendove i generisati izvještaje brže i preciznije od ljudi. 

Još jedan posao koji vještačka inteligencija lako može da preuzme tiče se početnog nivoa grafičkog dizajna. AI alati mogu da kreiraju logotipe, postove za društvene mreže, pa čak i da dizajniraju izgled veb sajtova, nudeći kompanijama brzo i prilično ekonomično rješenje.

Prevođenje je posao u kom se već duže vrijeme oslanjamo na različite softvere, ali kako vještačka inteligencija sve više uči o jeziku, i nudi usluge prevođenja u realnom vremenu, polako predstavlja jeftiniju alternativu simultanim prevodiocima. Iako su za nijansirano razumijevanje jezika i kulturnog konteksta i dalje potrebni stručnjaci, poslovi početnog nivoa u prevođenju koji uključuju jednostavan prevod teksta posebno su podložni automatizaciji.

Ali vještačka inteligencija mogla bi da preuzme i pojedine poslove koji se tiču rada s ljudima. Sektor korisničke podrške prolazi kroz veliku transformaciju zahvaljujući AI chatbotovima i virtuelnim asistentima.

Maloprodajni blagajnički poslovi su još jedna oblast u kojoj AI ostvaruje značajan prodor. Automatizovane blagajne i kiosci za samoposlugu postaju sve prisutniji u supermarketima i maloprodajnim radnjama, smanjujući potrebu za ljudskim kasirima.

U sektoru proizvodnje, AI i robotika su postali nezamjenjivi, posebno za repetitivne fizičke zadatke. Roboti opremljeni AI tehnologijom mogu obavljati zadatke poput sastavljanja proizvoda, varenja i pakovanja s većom preciznošću i efikasnošću od ljudi. Ovi sistemi su posebno korisni u okruženjima visokog obima proizvodnje, gdje mogu raditi bez prestanka, smanjujući troškove i povećavajući produktivnost.

(euronews.rs)