Da li se treba plašiti vještačke inteligencije?

Vjerujemo da vještačka inteligencija, iako moćna, neće biti tako transformativna ili dominantna kao što tvrde njene najvatrenije pristalice. Umjesto da zamjeni ljude, vještačka inteligencija će služiti kao komplementarno sredstvo, poboljšavajući naše živote i oslobađajući nas da se fokusiramo na ono što nas čini zaista ljudima.

Jedna od ključnih briga oko vještačke inteligencije potiče od pogrešnog razumijevanja ljudskog uma. Neki ljudi izjednačavaju um sa računarom, pretpostavljajući da on radi kroz čistu obradu podataka i algoritme. Ovakav pojednostavljeni pogled previđa duboku složenost ljudske spoznaje.

Ljudska misao nije puko računanje. To je jedinstvena mješavina svjesnih i nesvjesnih, racionalnih i emocionalnih, intuitivnih i logičkih elemenata koji nas čine izrazito ljudima. Iako vještačka inteligencija može da oponaša ljudsku misao sintezom informacija, ona ne posjeduje kvalitete koji čine ljudsku spoznaju posebnim.

Mozak je ogroman i zamršen univerzum, daleko složeniji od bilo koje mašine koju trenutno možemo zamisliti. AI nedostaju svijest, emocije, moralno rezonovanje i duboko razumijevanje koje dolazi iz preživljenih iskustava. AI može da generiše koherentne odgovore, ali ne razmišlja, osijeća ili doživljava svijet kao ljudi.

AI nudi značajne prednosti, već́ pomaže da se automatizuju svakodnevni zadaci, oslobađajući ljude da se fokusiraju na značajniji posao. Na primer, vještačka inteligencija može pomoći imigrantima da pišu na drugom jeziku da dostignu viši standard komunikacije.

Dok će neki koristiti AI u štetne svrhe, većina ljudi će je koristiti da podstakne inovacije. Najveće dostignuće vještačke inteligencije može biti da nas podsjeti na sopstvenu ljudskost.

(Telegraf.rs/Goran Lazarov)