Gensek Vlade za Provjereno otkriva da li ministri moraju dostaviti rodni list

Nacionalna pripadnost se ne dokazuje isključivo rodnim listom, jer je to u suštini izjava volje. Ona se može dokazati i izjavom u matičnom uredu, koja se istina kasnije provodi u matičnim evidencijama, rekao je za portal Provjereno generalni sekretar Vlade Dalibor Panić.

On objašnjava da ne postoji propis u kojem piše da ministar mora donijeti rodni list u kojem je navedena nacionalna pripadnost.

„Za razliku od činjenice državljanstva, činjenica nacionalnosti se stiče i dokazuje na mnogo lakši način. To je percepcija i odražava osjećaj čovjeka. To je pitanje volje čovjeka. Dokazuje se izjavom“, rekao je Panić.

Podsjećamo, u javnosti se pojavila informacija da novoizabrani ministar porodice, omladine i sporta Irena Ignjatović u rodnom listu nije navela nacionalnu pripadnost i da to dovodi u pitanje ustavnost Vlade.

Ona je u reagovanju navela da je dijete iz mješovitog braka i da se i na prethodnim izborima izjasnila kao pripadnik bošnjačkog naroda.

Od Petriča do Minića: Ministri, kvote i nacionalnost po potrebi

I sagovornici portala Provjereno koji su ranije bili u Vladi Republike Srpske kažu da je za dokazivanje nacionalne pripadnost bila dovoljna samo izjava koju su dali CIK BiH.

Kada je riječ o novoizabranoj Vladi, objašnjava da je izbor još u toku i da će postupak biti okončan tek kada odluka o njenom izboru bude objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske te prođe rok propisan istom odlukom.

„Dakle, odluku sada mora usvojiti Vijeće naroda Republike Srpske, a nakon što se odluka objavi u Službenom glasniku RS, svi ministri se javljaju u matična ministarstva gdje donose svoju personalnu dokumentaciju. U tom momentu će Vlada pristupiti provjeri“, objašnjava Panić.

Na konkretno pitanje da li svoju nacionalnost ministri moraju dokazati rodnim listom, Panić ponavlja da se ona ne dokazuje samo tim dokumentom.

"Dakle, ministar ne mora donijeti rodni list, jer je nacionalnost izjava volje i može dostaviti i drugi dokument koji to dokazuje“, ističe on.

Na kraju dodaje da je Republika Srpska, za razliku od Federacije BiH, uvijek poštovala principe nacionalne zastupljenosti, a koju predviđa član 92. Ustava Republike Srpske.

„I ne samo u pogledu zastupljenosti u Vladi, nego i na onih šest ključnih funkcija predviđenih članom 69. Ustava Republike Srpske", zaključio je Panić.