Koliko će FBiH koštati bijeg od ruskih energenata

FBiH se kreće ka scenariju u kojem bi mogla potpuno predati kontrolu nad svojim gasnim sektorom američkim kompanijama. To bi značilo ne samo odricanje od jeftinog ruskog gasa i povećanje troškova snabdijevanja za domaćinstva i industriju, već i gubitak strateškog uticaja na energetsku infrastrukturu.

Projekat izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija", koji bi povezao gasne mreže FBiH sa LNG terminalom na Krku, godinama je bio blokiran zbog nesporazuma o sjedištu kompanije koja bi upravljala sistemom. Bošnjaci i Hrvati nisu mogli postići dogovor o tome gdje bi sjedište bilo, što je dovelo do godina blokade i gotovo potpune stagnacije projekta.

Sve se, međutim, promijenilo kada je američka strana odlučila da pokrene proces sa mrtve tačke. U prvi plan izbila je kompanija AAFS infrastrukture end enerdži LLC, registrovana u novembru prošle godine u Vajomingu. Samo dan nakon osnivanja, kompanija je uputila pismo namjere Vladi FBiH, iskazujući interes za realizaciju ovog projekta. U Sarajevu su se nedavno pojavili i predstavnici ove kompanije Jesej Binal, advokat Donalda Trampa, i Džo Flin, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majkla Flina. Nijedan od njih do sada nije imao iskustva u energetici ili infrastrukturnim projektima. Binal je u izjavama zapadnim medijima naveo da AAFS još nije dobio ugovor i da su sastanci u Sarajevu imali istraživački karakter. Ipak, naglasio je potencijal projekta za jačanje energetske sigurnosti i ulogu američkog privatnog kapitala u njegovom razvoju. Pored njih u Sarajevu su tokom prošle sedmice boravili i predstavnici američke kompanije Behtel, koja ispituje uslove mogućeg angažmana u gasnom projektu, čija se vrijednost trenutno procjenjuje na oko 200 miliona dolara.

Prema nezvaničnim informacijama, u oba slučaja u opticaju je model koji bi omogućio potpunu američku kontrolu nad projektom - koncesija i upravljanje sistemom bili bi u američkim rukama na 30 godina. U prevodu to znači - bez BH gasa. Koncesija je američka, investitor je američki, ali i operater sistema distribucija i snabdijevanje gasom, a na šta je nedavno ukazao i predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Prema riječima eksperta za gas Vojislava Vuletića nije ni čudno što je čitav ovaj projekat obavijen velikim velom tajne, što samo po sebi ukazuje da se na jedan netransparentan način pokušava realizovati ovaj strateški projekat, s kojim se navodno želi okončati dosadašnja zavisnost od ruskog gasa . Kako kaže, nije neuobičajeno da se za ovakve i slične projekte javljaju tek otvorene kompanije, pogotovo ako se radi o onim u nestabilnim političkim i ekonomskim područjima, ali jeste kada se kao predstavnici pojave "aktivni" političari, kao svojevrsni lobisti.

- Ono što čudi jeste što na zvaničnom sajtu AAFS-a nema podataka ko stoji iza te kompanije, čiji kapital, ali i ko je stvarni vlasnik. Postoji mogućnost da ukoliko oni dobiju posao, prepuste nekom drugom, uz određenu "naknadu". Ipak, ono što je najproblematičnije jeste što su vlasti FBiH izgleda spremne da se odreknu suvereniteta nad svojim gasnim sektorom i pri tome će to sve skupo platiti, jer će postati zavisni od uvoza američkog tečnog gasa koji je dva, do tri puta skuplji o ruskog. To je prva stvar. Druga, snabdijevanje tečnim gasim je nepredvidivo i nestabilno i trenutno nema dovoljno kapaciteta koji bi zadovoljili potrebe Evrope, pa samim tim i FBiH. Ruski gas je jednostavno jedini koji može da pokrije sve potrebe. I tako će sigurno biti i u narednih deset godina – kaže Vuletić za "Glas Srpske".

A koliki bi taj račun mogao iznositi? Prema grubim procjenama taj ceh, računajući svih 30 godina, mogao bi iznositi između 1,5 i tri milijarde američkih dolara. "Južna interkonekcija", stoga, kako smatra Vuletić, nije samo infrastrukturni projekat – već prije svega instrument geopolitičke strategije, ali i interesa američkog kapitala. Kako je istakao, iz svega navedenog se može jasno vidjeti da geopolitički interesi nadmašuju ekonomske, a što će na kraju na svojoj koži najviše osjetiti sami građani i privreda.

ZAMIŠLjENA TRASA

Prema zamišljenom planu, trasa gasovoda "Južna interkonekcija" išla bi od Zagvozda preko Imotskog do Posušja i dalje u dva smjera - prvi prema Mostaru i drugi prema Travniku preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna. Pri tome, Hrvatska mora izgraditi dio gasovoda od Dugopolja kod Splita do Zagvozda kod Makarske. Kod Travnika bi se on spojio na postojeći sistem prema Zenici i Sarajevu.