Ko je fatalna Alis: Zavela vlasnika Nvidije, špijunirala za Kinu?

Američki Kongres uključio se u slučaj koji je uzdrmao jednu od najmoćnijih tehnoloških kompanija na svijetu – Nvidiju. U središtu pažnje našla se kineska poslovna žena Alis Huang, za koju se sumnja da su je kineske obavještajne službe regrutovale kako bi se približila direktoru kompanije Džensenu Huangu i došla do osjetljivih poslovnih informacija.

Slučaj je dobio dodatnu dimenziju nakon što je Džensen Huang priznao da je imao vanbračnu aferu, ali američke vlasti mnogo više brinu mogući kontakti poslovne žene sa kineskim obavještajnim strukturama, kao i poslovanje singapurske kompanije „Megaspid“, koja se našla pod lupom zbog mogućeg zaobilaženja američkih ograničenja za izvoz naprednih čipova u Kinu.

Prema pisanju medija, „Megaspid“ je tokom dvije godine kupio Nvidijine procesore vrijedne više od 4,8 milijardi dolara. Posebno je sporno pitanje sudbine oko 136.000 grafičkih procesorskih jedinica (GPU), pošto je tokom inspekcija u objektima kompanije pronađen samo dio opreme. Pojavile su se sumnje da su preostali čipovi možda prebačeni u Kinu, ali takve tvrdnje za sada nisu nezavisno potvrđene.

Ko je Alis Huang?

Alis Huang, poznata i kao Huang Le, kineska je poslovna žena koja je radila u finansijskom i tehnološkom sektoru. Prema pisanju „Njujork tajmsa“, ranije je bila televizijska reporterka u Kini, mada taj podatak list nije mogao nezavisno da potvrdi.

Nakon novinarskog posla radila je u velikim kineskim bankama, a potom prešla u investicioni sektor i pridružila se fondu „Heksi kapital“ sa sjedištem u Šangaju. Fond je ulagao u industriju poluprovodnika i vještačku inteligenciju, oblasti koje su u središtu tehnološkog nadmetanja Sjedinjenih Američkih Država i Kine.

Insajderi iz industrije tvrde da su Huang i njeni saradnici koristili veze sa direktorom Nvidije kako bi prikupljali kapital i razvijali poslovnu mrežu. Navodno su ulagali i u kineske centre podataka, u pojedinim slučajevima u saradnji sa državnim agencijama.

Huang je bila navedena kao izvršna direktorka „Megaspida“, kompanije sa sjedištem u Singapuru koja obezbjeđuje računarsku snagu za razvoj i korišćenje aplikacija vještačke inteligencije. Međutim, korporativni podaci pokazuju da je na toj funkciji bila tokom prvih osam mjeseci poslovanja, nakon čega je njeno ime uklonjeno iz dokumentacije. Nvidia je potvrdila da ona više ne radi u toj kompaniji.

Uprkos istom prezimenu, Alis Huang nije u srodstvu sa Džensenom Huangom.

Slučaj je dospio u žižu javnosti krajem oktobra, kada je „Njujork tajms“ objavio da američke obavještajne službe istražuju Alis Huang i njene kontakte sa direktorom Nvidije. Prema tom izvještaju, njene aktivnosti praćene su oko godinu dana, a istražioci su pokušavali da utvrde da li je djelovala u ime Pekinga.

Zabrinutost se odnosila na mogućnost da je Huang dobila pristup informacijama o poslovnoj strategiji Nvidije, budućim tehnološkim planovima kompanije i naporima njenog direktora da ubijedi administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa da dozvoli veći izvoz naprednih čipova u Kinu.

U kasnijim izvještajima, koji se pozivaju na navodni memorandum koji je kružio među američkim zvaničnicima, navedeno je da je Alis Huang regrutovalo kinesko Ministarstvo državne bezbjednosti, glavna obavještajna agencija te zemlje. Njena navodna misija bila je prikupljanje informacija o Džensenu Huangu i eventualni uticaj na odluke o pristupu kineskih kompanija američkoj tehnologiji.

Ipak, ove optužbe nisu javno dokazane, niti je objavljena bilo kakva krivična presuda za špijunažu. Takođe, nema potvrđenih dokaza da je direktor Nvidije znao da bi poslovna žena mogla da radi za kineske obavještajne službe.

Nvidia je u početku njihove kontakte opisala kao uobičajene poslovne sastanke između direktora kompanije i rukovodilaca njenih klijenata.

„Sastanci sa klijentima dio su posla generalnog direktora. Džensen svake godine razgovara sa hiljadama rukovodilaca kompanija“, rekao je portparol Nvidije.

Misterija 136.000 čipova

„Megaspid“ je jedan od najvećih Nvidijinih kupaca u jugoistočnoj Aziji, a posluje u sektoru centara podataka i računarskih usluga. Američke vlasti ispitivale su mogućnost da je kompanija poslužila kao posrednik preko kojeg bi kineske firme dolazile do naprednih procesora, zaobilazeći izvozna ograničenja Vašingtona.

Prema objavljenim informacijama, „Megaspid“ je kupio oko 136.000 GPU jedinica, ali je tokom inspekcija pronađen samo dio opreme. Zbog toga se postavilo pitanje gdje se nalaze preostali procesori i da li su možda završili u Kini.

Džensen Huang odbacio je tvrdnje o nezakonitom prebacivanju čipova. Naveo je da je Nvidia sprovela detaljne provjere kako bi utvrdila gdje je oprema instalirana i da nije pronašla dokaze o nedozvoljenom ponovnom izvozu naprednih procesora u Kinu. I „Megaspid“ je negirao kršenje američkih ograničenja, tvrdeći da posluje u skladu sa zakonom.

Dodatno se ispituje i mogućnost da kineske kompanije koriste računarsku snagu centara podataka koji se nalaze izvan Kine, bez potrebe da se procesori fizički prenose preko granice.

„Megaspid“ se u međuvremenu više ne nalazi na zvaničnoj listi Nvidijinih preferiranih partnera za usluge računarstva u oblaku. Nije poznato kada je uklonjen, niti da li je ta promjena povezana sa slučajem Alis Huang, nezavisnom istragom ili provjerama poslovanja kompanije. Nvidia nije zvanično objavila da je prekinula saradnju sa singapurskom firmom.

Slučaj je izazvao reakciju američkog Kongresa. Trojica republikanskih predsjedavajućih odbora Predstavničkog doma – Brajan Mast, Džon Mulenar i Rik Kraford – zatražila su od Džensena Huanga da se 18. novembra pojavi na zatvorenom brifingu.

U pismu poslatom 4. novembra naveli su da žele objašnjenja o njegovim kontaktima sa Alis Huang, kao i o postupcima koje Nvidia primjenjuje kako bi se zaštitila od stranih obavještajnih operacija.

„Nedavne publikacije pokreću značajnu zabrinutost za nacionalnu bezbjednost u vezi sa pristupom Narodne Republike Kine osjetljivoj američkoj tehnologiji i informacijama“, naveli su kongresmeni.

Oni su naglasili da je moguće infiltriranje kineskih obavještajnih službi u američke visokotehnološke kompanije jedno od pitanja kojima se bave kongresne istrage. Od Huanga je zatraženo da do 11. novembra odgovori da li prihvata predloženi datum ili želi da predloži drugi.

Riječ je o zahtjevu za dostavljanje informacija, a ne o objavi da su protiv direktora Nvidije podignute optužnice.

Nvidia pokrenula nezavisnu istragu

Upravni odbor Nvidije saopštio je 8. novembra da pokreće nezavisnu istragu povodom navoda da je osnivač i izvršni direktor kompanije možda bio meta strane obavještajne operacije.

Istragu će nadgledati poseban odbor nezavisnih članova upravnog odbora, uz pomoć spoljnog pravnog savjetnika.

Kompanija je navela da nema razloga da vjeruje da su poslovne tajne procurile ili da je ugrožena nacionalna bezbjednost SAD, ali da će razmotriti sve dostupne informacije.

Džensen Huang poručio je da u potpunosti podržava istragu i da će sarađivati sa istražiocima. Upravni odbor istovremeno je saopštio da i dalje ima povjerenja u njega i njegov rukovodeći tim. Prema navodima portparola, 63-godišnji biznismen nastaviće da obavlja funkciju izvršnog direktora.

Slučaj je dobio i ličnu dimenziju nakon što je Džensen Huang u internoj poruci zaposlenima priznao da je bio nevjeran supruzi.

„Bio sam nevjeran svojoj ženi. Moji postupci povrijedili su nju i našu djecu. Nema opravdanja za ono što sam uradio“, naveo je.

U poruci se izvinio porodici i izrazio nadu da će vremenom ponovo zadobiti njihovo povjerenje. Priznao je i da njegovo ponašanje nije ispunilo očekivanja zaposlenih, partnera i akcionara.

Huang je istovremeno poručio da ostaje posvećen Nvidiji i da će sarađivati sa nezavisnom istragom. Njegovo priznanje vanbračne afere, međutim, samo po sebi ne dokazuje da je sprovedena špijunska operacija niti da su povjerljive informacije kompanije prenesene Kini.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je navode o špijunskoj operaciji usmjerenoj na direktora Nvidije. Portparol ministarstva Guo Đijakun ocijenio je da je riječ o neosnovanim spekulacijama i pokušaju klevetanja Kine.

U slučaj se uključio i Singapur. Tamošnje Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je 31. oktobra da vlasti ne istražuju lične veze Alis Huang sa Džensenom Huangom niti njene moguće veze sa kineskim obavještajnim službama. Ipak, potvrđeno je da je u toku posebna istraga o „Megaspidu“.

Singapur je poručio da, iako jednostrano ne sprovodi izvozna ograničenja drugih zemalja, neće dozvoliti da kompanije koriste njegovo prisustvo na teritoriji te države za zaobilaženje stranih propisa nezakonitim ili obmanjujućim postupcima.

Slučaj u središtu tehnološkog rivalstva SAD i Kine

Afera dolazi u posebno osjetljivom trenutku za Nvidiju, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na oko 4,5 biliona dolara. Kompanija, koja je počela kao proizvođač grafičkih kartica za video-igre, postala je jedan od najvažnijih svjetskih dobavljača naprednih procesora za razvoj i rad sistema vještačke inteligencije.

Njeni čipovi koriste se za tehnologije poput ChatGPT-a i Guglovog Gemini-ja, kao i u velikim centrima podataka i superračunarima.

Nvidia se nalazi u središtu tehnološkog nadmetanja Vašingtona i Pekinga. Sjedinjene Države ograničile su izvoz najnaprednijih procesora kako bi usporile pristup kineskih kompanija ključnim tehnologijama. Džensen Huang zalagao se za ublažavanje pojedinih ograničenja, upozoravajući da bi potpuno isključivanje Nvidije sa kineskog tržišta moglo da ojača domaće kineske konkurente.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da nije razgovarao sa direktorom Nvidije o optužbama, ali je izrazio pozitivno mišljenje o njemu. Huang je prisustvovao i događajima tokom Trampove posjete Kini ranije 2026. godine, kada se američki predsjednik sastao sa kineskim liderom Si Đinpingom.

Slučaj je izazvao veliku pažnju i na kineskim društvenim mrežama. Haštag o priznanju Džensena Huanga da je imao vanbračnu aferu prikupio je gotovo deset miliona pregleda za nekoliko časova. Ipak, kineski mediji uglavnom su izbjegavali da povežu njegovu objavu sa optužbama za špijunažu i pitanjima nacionalne bezbjednosti.

Naredni važni datumi su 11. novembar, kada se očekuje Huangov odgovor na zahtjev kongresnih odbora, 17. novembar, kada Nvidia treba da objavi finansijske rezultate, i 18. novembar, kada je predviđen zatvoreni brifing u Kongresu.

Za sada nema dokaza da je Alis Huang predala poslovne tajne Nvidije Kini, niti da je Džensen Huang svjesno učestvovao u bilo kakvoj nezakonitoj aktivnosti. Ishod nezavisne istrage trebalo bi da razjasni da li je navodna obavještajna operacija predstavljala stvarnu prijetnju kompaniji ili američkoj nacionalnoj bezbjednosti.