Stranac bez papira koji od BiH profitira

Saga oko Kristijana Šmita, kojoj narodi u BiH zadnjih nekoliko godina svjedoče, podsjeća na dobro poznatu manjkavost našeg krivičnog zakona, u situaciji kada ti lopov provali u kuću i počini razbojništvo, a ti si dužan sve to nijemo posmatrati, u suprotnom će se taj isti zakon baviti tobom. Ovako bi se mogla opisati trenutna politička kriza u BiH, navodi u kolumni Aleksandar Lozo, sociolog.

Kolumnu prenosimo u cjelosti:

Za istog tog Šmita može se reći da je jedini stranac u BiH koji ne krijući se, vrši krivična djela, a da nije procesuiran. Kako, do kada?

Taj isti stranac, koji je otuđio, zloupotrebljava i upravlja ovlastenjima visokog predstavnika u BiH, primarno i jedino se bavi, bolje reći pokušava promjeniti nepromjenjive kategorije, a neke od njih su ustav i sloboda samostalnog odlučivanja...

Baš taj ustav i zakoni, koje suspenduje i mijenja trebali bi se baviti njime, a ne on njima.

Postavlja se pitanje, zašto on, žašto ovdje?

Pitanje identiteta, porijekla i odgovor na isto nekada određene stvari može učiniti jasnijim.

Takav je kakav je, ako podvučemo crtu i pokušamo pronaći jednu korisnu stvar koju je napravio u BiH pa makar i nelegalno, nećemo je naći, ne postoji. (iza sebe ostavlja) Iza njega ostaje uzurpacija, prekid određenih tekovina i podjele.

Od onoga što ostaje, još poznatije je ono šta odnosi, a to je novac, mnogo novca i satisfakcija zbog svega onoga što je uradio, bolje reći nije uradio.

Ipak, sve navedeno najbolje opisuje izreka "rodilo se treba ga ljuljati".

Na kraju, kada bude morao otići, svojevoljno ili putem ekstradicije ostaje da poljubi zemlju koju nije mogao oteti i prava koja nije mogao oduzeti.

Najveći poraz, onih koji ostaju ovdje, pored suspenzije ustava, narušavanja demokratskih procesa, je u činjenici da je taj isti stranac napravio podjelu na one koji se bore za ustav, pravo i slobodu i one koji podržavaju strančevu uzurpaciju.

Uprkos svemu, što se tiče najveće političke krize u BiH, realnije i poželjnije je za očekivati dogovor relevantnih strana u BiH, pa makar i na ovakvim podjelama, nego li da će ovaj stranac pronaći papir koji mu fali, ili da će neko treći doći sa rješenjima.

Na kraju, možda ipak postoji jedna korisna stvar koju je napravio i to zloupotrebom Suda BiH, suda koji je ozvaničio činjenicu da granica na Drini ne postoji.