ŠMITOV KRIVIČNOPRAVNI VREMEPLOV

Šmitove odluke, a zbog kojih se sudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v. d. direktoru Službenog glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću, sporne su i zbog toga što uvode retroaktivnu primjenu njegovih tzv. izmjena Krivičnog zakona BiH, i to prije nego što su te izmjene stupile na snagu!

U jučerašnjem tekstu “Šmitov zakon ne odnosi se na predsjednika Srpske” već smo prikazali kako su Šmit i njegovi pravnici nestručno i protivpravno pokušali da u Krivičnom zakonu BiH naprave zamku predsjedniku Dodiku, a da je njihovo rješenje na kraju ispalo takvo da se predsjednik Republike Srpske ne može naći pod progonom zbog spornog i neustavnog krivičnog djela “nepoštovanje odluka visokog predstavnika”. 

Danas nastavljamo analizu i pokazaćemo koliko su, ne samo Šmit i njegovi pravnici nego i tužioci i sudija za prethodni postupak, nestručno i traljavo pristupili jalovom pokušaju uklanjanja predsjednika Dodika iz politike putem zloupotreba Suda BiH.

Sporne odluke donesene su i stupile na snagu 1. jula 2023. g., tj. “odmah po objavljivanju na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika” (čl. 5. obje odluke), a to je prije nego što su na snagu stupile Šmitove navodne izmjene Krivičnog zakona BiH.

Navodne izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim se uvodi novo krivično djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, a po samoj odluci Kristijana Šmita kojom objavljuje te navodne izmjene, stupile su na snagu 2. jula 2023. g. (čl. 4. spornog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine).

Dakle, u vrijeme stupanja na snagu spornih odluka nije postojalo krivično djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”. Suditi bilo kome za odluke koje su visoki predstavnici za BiH donosili prije 2. jula 2023. g. značilo bi mogućnost da se za postupke učinjene poslije 2. jula 2023. g. danas svakome može suditi čak i u vezi sa odlukama koje su donosili pravi visoki predstavnici od Karla Bilta do Valentina Incka u periodu 0d 1995. g. do 2021. g.?! 

Primjena spornih izmjena Krivičnog zakona BiH na konkretne sporne odluke bila bi sporna zbog još jednog bitnog razloga – Kristijan Šmit je u samim spornim odlukama koje su stupile na snagu 1. jula 2023. g. naveo da će se na njih primjenjivati izmjene Krivičnog zakona BiH koji tada još uvijek nije stupio na snagu (čl. 3. obje odluke).

Dakle, u tom trenutku još uvijek de facto i de iure nepostojećeg zakona, odnosno zakona na koji se niko ne može pozvati, jer i nije stupio na snagu?! Koliko glasno treba reći da je to protivdejtonsko, neustavno i nezakonito postupanje i da su i zbog toga sporne odluke protivpravne? Kada se uz to doda prigovor da je stupanje na snagu spornih izmjena Krivičnog zakona BiH definisano suprotno pravilu da zakoni stupaju na snagu osam dana od dana objavljivanja, jasno je koliko su navrat-nanos OHR-ovi pravnici pisali sporne akte.

Posebno je tragično što su to sve vidjeli i tužioci i sudija za prethodni postupak, jer su učestvovali u pisanju i potvrđivanju optužnice iz koje se vidi upravo sve to što je u ovoj analizi navedeno. Tako se, između ostalih grešaka iz optužnice, navodi da su optuženi Dodik i Lukić odgovorni za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u periodu “od 1. jula do 9. jula 2023. godine”, dakle i u vrijeme kada su donesene sporne odluke, a kada uopšte nisu bile na snazi Šmitove sporne izmjene Krivičnog zakona BiH, a po kojima se sudi Dodiku i Lukiću.

Podatak za rubriku vjerovali ili ne.