Šmit u BiH profitirao četiri miliona maraka

Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer na to mjesto nije imenovan po predviđenoj proceduri, već 50 mjeseci, od avgusta 2021. godine, nezakonito prisvaja ovu visoku funkciju i tokom ovog perioda je kao "ilegalac" uspio da zaradi oko dva miliona evra, odnosno četiri miliona maraka.

Prema informacijama koje je nedavno objavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, Šmitova plata u OHR-u, a što ovaj njemački političar nikada nije demantovao, iznosi oko 24.000 evra. Ako se tome dodaju i troškovi odvojenog života i razna putovanja, pa čak i naknade koje dobiju gotovo svi međunarodni zvaničnici koji dođu na službovanje u BiH zbog zagađenog vazduha, mjesečna primanja ovog njemačkog diplomate popnu se na čak 41.000 evra, odnosno oko pola miliona na godišnjem nivou. Pri tome ovaj novac, koji Šmit svakog mjeseca dobija na ruke, nije nigdje oporezovan, ni u BiH, ali ni u Njemačkoj.

Plaćeniji od Merca

Prema ocjeni pojedinih analitičara, pored političkih direktiva sa kojima je Šmit došao u BiH, vjerovatno je i pozamašna plata jedan od razloga što on ne želi tako olako da prizna da je nelegalan, a pogotovo jer je plaćeniji i od kancelara Fridriha Merca, čija su mjesečna bruto primanja oko 30.000 evra. Njegova plata je skoro četiri puta veća od one koju, recimo, primaju njemački parlamentarci.

Šmit kao ilegalac u BiH zarađuje više i od jednog dijela članova upravnih odbora i menadžera velikih njemačkih kompanija čija se godišnja primanja kreću oko 360.000 evra. Na vrhu ove liste je generalni direktor "Dojče bana" sa godišnjom platom od 900.000 evra. Slijedi ga generalni direktor Savezne štamparije sa godišnjom platom od 863.000 evra. Ostali članovi Upravnog odbora "Dojče bana" i članovi Upravnog odbora državne razvojne banke KfW zarađuju između 555.400 i 687.600 evra godišnje. Šmit se nalazi odmah iza njih.

Kada su u pitanju novčana sredstva za finansiranje OHR-a, njih dodjeljuju članice Savjeta za sprovođenje mira, a budžet OHR-a za prošlu godinu iznosio je 5,8 miliona evra. To znači da skoro 10 odsto ovog novca ode samo na Šmitovu platu. Najveći dio ovog novca za rad OHR-a, inače, obezbjeđuju SAD, oko 25 odsto. Iako se očekivalo da će s dolaskom na vlast Donalda Trampa u SAD ti troškovi biti srezani, do toga još nije došlo. Rusija je, međutim, još 2022. godine, a po dolasku Kristijana Šmita u BiH, prestala sa finansiranjem i uplatama novca u budžet OHR-a.

Inače, svi dosadašnji visoki predstavnici debelo su naplatili svoj angažman u BiH. Karl Bilt je za 18 mjeseci zaradio 450.000 evra, a približno isti iznos inkasirali su i Kristijan Švarc-Šiling i Miroslav Lajčak. Karlos Vestendorp, koji je dužnost visokog predstavnika obavljao od juna 1997. do jula 1999, zaradio je ukupno 625.000 evra, a Volfgang Petrič je za 32 mjeseca inkasirao 800.000 evra.

Od legalnih visokih predstavnika najviše je inkasirao Pedi Ešdaun - ukupno 1.100.000 evra. Nije poznato koliko je novca zaradio Valentin Incko, koji je rekorder po radnom stažu u BiH - 12 godina i pet mjeseci. Pri kraju svog mandata on je odlučio da sreže svoju platu za četiri petine, navodeći kako ona nakon toga iznosi 5.000 evra. To znači da je Incko imao mjesečna primanja oko 25.000 evra. Prevedeno u riječ brojki - on je za 77 mjeseci zaradio između 1,7 i 1,9 miliona evra, bez drugih beneficija. Svi oni zajedno, računajući i Šmita, tokom svog boravka u BiH zaradili su više od osam miliona evra, odnosno 15,65 miliona maraka. A rezultati - nula! Ako je gotovo svaki deseti evro iz budžeta OHR-a išao na plate, to znači da je ova Kancelarija u posljednjih 30 godina međunarodne ktitore koštala minimalni oko 160 miliona maraka. Radi se o novcu koji je bačen, odnosno uzaludno potrošen, jer razni visoki predstavnici, pa i oni nelegalni poput Šmita, bili su uspješni samo u kreiranju raznih političkih kriza i obesmišljavanju međunarodnog sporazuma koji je doveo do okončanja rata na ovim prostorima. BiH se ni za pedalj nije odmakla od 1995.

Relaksacija

Na ovo ukazuje i ekspert za međunarodno pravo Srđan Perišić. Kako kaže, ako je plata nešto čime se vrednuje nečiji rad i, naravno, nagrađuje, ostaje pitanje čime su to svi prethodni visoki predstavnici zaslužili toliki novac, od Ešdauna, preko Petriča i Incka, pa i do nelegalnog Kristijana Šmita, jer je na desetine miliona evra, koliko je OHR potrošio, bilo poput bacanja u prazni bunar.

- Koji su najplaćeniji poslovi? Pa oni najprljaviji, kriminalni. On nije nikakav turista, već klasični plaćenik. I on ne dobija platu, već naknadu za obavljene prljave poslove. Njemačka ga je poslala u BiH sa jasnim direktivama i zadacima, da uništi Republiku Srpsku. U tim njegovim namjerama pomaže mu Ustavni sud, ali i Sud BiH. Ovo uspostavljeno trojstvo neće odustati od namjere da se Dejtonski mirovni sporazum sruši, pa samim tim i Republika Srpska. Naravno, u svemu tome podrška im stiže kako iz Berlina, tako i Velike Britanije. Ali, okolnosti u svijetu se mijenjaju. Zato im se i žuri da sprovedu svoj plan u djelo - istakao je Perišić za "Glas Srpske".

Smatra i da bi zatvaranje OHR-a relaksiralo mnoge stvari u BiH, osiguralo njenu dalju budućnost, jer bi natjeralo bošnjačke političare da se okrenu dijalogu i dogovoru, a ne životarenje na međunarodnom intervencionizmu, koji pune tri decenije BiH drži u kolonijalnom položaju.

- Nažalost, bošnjački političari su marionete Brisela, Berlina i Londona, ostataka globalnog poretka, koji je nesumnjivo na izdisaju. Oni nisu ništa drugo do jedna vrsta protočnog bojlera za politike koje se kreiraju u pomenutim zapadnim centrima moći, u kojima se duboka država uspjela održati. Prihvatili su da budu taoci. Ta izumiruća elita, koja kao najvećeg neprijatelja vidi one koji žele voditi suverenističku politiku, želi se obračinati sa Republikom Srpskom, jer je ona mala, ali zaboravljaju da ona nije bez prijatelja. To smo, između ostalog, mogli vidjeti i prilikom posljednje posjete predsjednika Milorada Dodika Moskvi. I ovo je veoma važno, da jedna ovako moćna država stane iza Republike Srpske i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Vjerujem da će i Balkan, pa samim tim i BiH i uloga OHR-a, u jednom trenutku postati teme pregovora Vašingtona i Moskve, kao dio sveobuhvatne priče da se napravi jedan pravedniji svijet. Na nama je samo da budemo strpljivi i mudri - poručio je Perišić.

Njemačko obezbjeđenje

Kakav je status Kristijana Šmita u BiH, legalan ili nelegalan, govori i to što ga u BiH čuvaju pripadnici njemačkih bezbjednosnih službi, a ne strukture Ujedinjenih nacija, kako bi to trebalo da izgleda kada je neko kroz redovnu i predviđenu proceduru imenovan na mjesto visokog predstavnika od Savjeta bezbjednosti.