Od Šmita traže da spase laž o Srebrenici

SDA Bakira Izetbegovića priprema kampanju za naredne opšte izbore, a jedan od fokusa već je stavljen na Srebrenicu koju žele da pretvore u posebnu zonu, sa specifičnim izbornim pravilima, kako bi tu lokalnu zajednicu na teritoriji Republike Srpske u potpunosti poistovijetili sa svojim ciljevima i interesima.

Srebrenica je stalna tema u programu stranaka sa bošnjačkim predznakom, a posebno od 2016. godine, kada je za načelnika te opštine izabran Mladen Grujičić kao prvi Srbin na tom mjestu u novijoj istoriji.

Da bošnjački interesi ne jenjavaju, potvrđuju zaključci SDA koji su usvojeni na sjednici stranačkog Predsjedništva, održanoj proteklog vikenda. SDA, naime, u jednom od njih tvrdi da "ni 30 godina nakon počinjenog genocida nad Bošnjacima 'Zaštićene zone UN Srebrenica' i etničkog čišćenja nisu eliminisani rezultati i posljedice koje su iz toga proizašle".

U nastavku zaključaka otvoreno pozivaju "visokog predstavnika za BiH da u skladu sa svojim mandatom donese odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH na način da se preživjelima, potomcima žrtava genocida i žrtvama etničkog progona omogući pravo glasa u opštinama prebivališta iz 1991. godine", uz opasku da to uključuje i posebna izborna pravila za Srebrenicu.

Potpredsjednik Skupštine Srebrenice Radomir Pavlović za "Glas" tvrdi da SDA želi da zaštiti lokalni genocid, kako oni kažu, da bi imali svoju vlast i tako to održavali izmjenom Izbornog zakona koji bi im Kristijan Šmit nametnuo.

- Izetbegović je održao sjednice Predsjedništva po opštinama u Podrinju i traži ponovo pomoć od Šmita da nametne izborni zakon za Srebrenicu kako bi spasao priču o lokalnom genocidu, kako su ga Bošnjaci nazvali, da bi oprao sebe i SDA za pranje oko dvije milijarde KM u Srebrenici, o čemu se piše. Jedino što je pametno rekao jeste da je Dodik pobijedio "trojku" i Elmedina Konakovića u reformi iz plana rasta u Savjetu ministara čime je zadržano entitetsko glasanje i reforma Ustavnog suda i niz akata u kojima se pita Srpska. Pa kad su tu izgubili, moli Bakir Šmita da nametne bar izmjene Izbornog zakona da bi spasao laž o Srebrenici jer nametanja zakona je bilo više puta i nije urodilo plodom. Izetbegović i SDA su izdali Bošnjake u Srebrenici, a time je prodali više puta na izborima i sada tu spasa nema - rekao je Pavlović.

Poslanik SDS-a u srebreničkom parlamentu Momčilo Cvjetinović ističe da Bošnjaci Srebrenicu poistovjećuju sa svojim nacionalnim i vjerskim interesima.

- Kao razmaženi stalno traže određene povlastice, krijući se iza njihovog termina, odnosno shvatanja u vezi sa genocidom. Žele da ponovo ostvare svoj cilj, a to je da sve što je u Srebrenici poistovijete sa svojim interesima koje sam pomenuo. Petljaju se i u stvari koje se rade u crkvi i u porti crkve, oko svih naših praznika, obilježja i poslova u Srebrenici. To me i ne čudi. Korak po korak ostvaruju svoje ciljeve - istakao je Cvjetinović za "Glas".

I posljednjim zahtjevom pokušavaju da, kako je rekao, utiču da se Srebrenica koliko-toliko pomjeri od zakona u Republici Srpskoj pa i BiH te postane posebna cjelina kako bi zadovoljavali svoje potrebe.

- U konačnici očekuju da Srebrenicu, pa i čitavo Podrinje stave pod svoju dominaciju. To su riječi Nasera Orića - započelo u Podrinju, završiće se u Podrinju - rekao je Cvjetinović ističući da Bošnjaci ekonomski napreduju zahvaljujući i inertnosti srpskih institucija.

Dodao je i da će se srpske stranke, koje bez obzira na razlike zajednički djeluju u Srebrenici, tako i ophoditi prema ovakvim i sličnim zahtjevima.

- Oni procjenjuju da je Republika Srpska sada ranjiva zbog ovih nesrećnih prijevremenih izbora i cjelokupne situacije te ogromnog raskola između opozicije i vlasti. Misle da usljed te ranjivosti ostvare svoje ciljeve. Što se tiče SDS-a u Srebrenici, nikada neću biti na njihovoj strani u bilo kojem momentu kada su te stvari u pitanju - zaključio je Cvjetinović.

Od zakona do distrikta

SDA i nekoliko bošnjačkih stranaka koje su 2007. imale predstavnike u Parlamentarnoj skupštini BiH su još tada zagovarale usvajanje zakona i izmjenu Ustava BiH kojom bi Srebrenici omogućili poseban status. Jedan od prijedloga izmjena zakona je, između ostalog, objelodanjen, i 2021. godine u vrijeme pregovora o domaćem izbornom zakonodavstvu. I tada su bošnjački politički predstavnici tražili posebno poglavlje koje će regulisati izbore u Srebrenici, a među posljednjima ovu temu je potencirao i aktuelni potpredsjednik Srpske Ćamil Duraković koji smatra da i Srebrenica treba da, kao Brčko, ima status distrikta.