Gajstlinger: Nezakonita odluka da se predsjedniku Srpske zabrani ulazak u Austriju

Profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Salzburgu Mihael Gajstinger izjavio je da ne postoji međunarodno-pravna osnova da Austrija uvede sankcije predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, s obzirom na to da nije utvrđeno da je prekršio međunarodno pravo.

U slučaju da Austrija sankcioniše nekog stranog državljanina zbog političkih stavova, kaže Gajstingler, to bi bilo kršenje međunarodnog prava.

"Ne postoje uslovi da se ponašanje predsjednika Dodika okarakteriše kao protivno međunarodnom pravu. Radi se o ponašanju koje je, iz njegove perspektive, sprovedeno u najboljoj namjeri i u interesu entiteta Republike Srpske, koji on zastupa u odnosu prema nivou BiH", dodao je on.

Napominjući da je pravni osnov za Dodikovo postupanje Dejtonski sporazum, sa svim aneksima, posebno sa Ustavom BiH, koji je njegov sastavni dio, Gajstlinger je naveo da je Austrija djelimično i sama ugovorna strana tog sporazuma, u dijelu koji se tiče civilne implementacije.

"To znači da postoje međusobna prava i obaveze među potpisnicama kao dio mirovnog rješenja. Iz toga ne proističe ni pravo ni obaveza za Austriju, nego je to unutrašnja stvar potpisnica. Čak i kada bi se pomislilo da je došlo do kršenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH, nema dokaza da je Dodikovim ponašanjem to prekršeno", naglasio je Gajstlinger.

On je istakao da je argument na međunarodnom nivou da Kristijan Šmit nije pravno validno imenovan na poziciju visokog predstavnika jer ne postoji odluka Savjeta bezbjednosti.

"Čak ni Savjet za implementaciju mira u cjelini nije dao podršku, iako se radi o političkom, a ne međunarodno-pravnom tijelu, koje nema pravnu osnovu u Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma", ukazao je austrijski profesor za međunarodno pravo, pravnu komparatistiku u oblasti ustavnog i upravnog prava, kao i pravo Istočne Evrope.

On je rekao da to znači da bez odluke Savjeta bezbjednosti Šmit ne može biti smatran legalnim visokim predstavnikom, što znači da uzurpira ovlašćenja jedne institucije predviđene Dejtonskim sporazumom, koja mu ne pripadaju.

"To dalje znači da su sve njegove radnje pravno nevažeće i nemaju pravno utemeljenje. One se moraju smatrati ništavnim i bez pravnog efekta. I to je suština političke prirode ovog slučaja, koja je prisutna i u odluci suda, koji je zanemario legitimne argumente predsjednika Dodika", rekao je Gajstingler za portal "banjaluka.net".

On je naveo da se ovdje očigledno radi o političkom postupku, a ne o postupku koji je zasnovan na međunarodno-pravnoj osnovi, jer nije utvrđeno da je Dodik prekršio međunarodno prava.

Iz austrijske perspektive, kaže Gajstingler, subjekt međunarodnog prava koji bi morao da izvrši kršenje jeste cijela zemlja BiH, a ne jedna od dvije entitetske jedinice.

"To znači čak i kada bi jedan entitet prekršio Dejtonski sporazum u odnosu na drugi entitet, Austrija ne bi imala pravo da interveniše u korist jedne strane. To bi predstavljalo povredu zabrane miješanja u unutrašnje stvari jedne države. Takav spor mora se rješavati unutar BiH – između entiteta i centralne vlasti", rekao je Gajstingler.

Ako se pretpostavi da austrijski šef diplomatije Beate Majnl-Rajzinger pokušava da izdejstvuje zabranu ulaska za predsjednika Dodika, kaže Gajstingler, onda je presudan pravni okvir Uredbe na nivou EU.

"Za sprovođenje ove uredbe nadležna je Evropska komisija, pa ne postoji ostatak nadležnosti za Austriju. To konkretno znači da ako Dodik uđe u Austriju sa važećim pasošem i kroz zvaničnu graničnu kontrolu, on to bez ograničenja može da učini jer uslove za zabranu ulaska ne provjerava Ministarstvo spoljnih poslova, već Savezni zavod za strance i azil, koji je dio MUP-a", rekao je Gajstingler.

On je naveo da je u slučaju predsjednika Srpske došlo i do kršenja austrijskog Zakona o strancima, koji nalaže da se u svim postupcima poštuje načelo proporcionalnosti.

"To znači da sve odluke, uključujući i zabrane ulaska, moraju biti srazmjerne i mogu se sudski preispitivati. Zbog svega navedenog, sumnjam da bi se na osnovu Zakona o strancima moglo opravdati donošenje odluke o zabrani ulaska predsjedniku Dodiku samo na osnovu argumenata saveznog ministara spoljnih poslova", rekao je austrijski profesor.

Na pitanje šta vidi kao osnovni problem iz kojeg proističu brojni ostali u BiH, Gajstlinger je rekao da je žalosna uloga članova Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira koji, umjesto da pronađu podobnog kandidata uz odobrenje Savjeta bezbjednosti UN, i dalje insistiraju na njemačkom predstavniku Kristijanu Šmitu, koji nema podršku ni Savjeta bezbjednosti, ni entiteta, ni same BiH.

On je podsjetio da su se Rusija i Kina izjasnile protiv njega u Savjetu bezbjednosti, te ocijenio da treba težiti tome da se pronađe nova osoba koja će biti predložena Savjetu bezbjednosti – neutralna i prihvaćena od svih potpisnica Dejtonskog sporazuma.

"Uostalom, postoje hiljade sposobnih diplomata širom svijeta. Ne mora to biti ni Nijemac ni Austrijanac – pogotovo ne zbog istorijskog opterećenja iz Drugog svjetskog rata na Balkanu, zaključio je Gajstingler.