Čović upozorava: Uklanjanje Dodika iz političkog života moglo bi izazvati još veću krizu u BiH

Lider HDZ BiH Dragan Čović smatra da je presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku "političko pitanje, nevješto upakovano u pravno" i upozorio da bi uklanjanje prvog čovjeka Srpske iz političkog života moglo znatno ojačati zagovornike unitarizma u BiH i izazvati još veću krizu.

"Logično je da je političko pitanje, nevješto upakovano u pravno, izazvalo lavinu reakcija svih onih koji BiH vide kao prostor i za svoje političko djelovanje", ocijenio je Čović, komentarišući drugostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Koliko god da je BiH kao društvo mala, ukazao je Čović, činjenica je da diplomatije najvećih svjetskih administracija jasno prepoznaju ovu presudu kao moguće izvorište nove bezbjednosne krize koja se mora izbjeći.

Prema njegovim riječima, ovaj rasplet je i jasan poziv na buđenje svima koji su smatrali da je narušavanje Dejtonskog sporazuma, bilo "puzajućim promjenama" ili pasivnim posmatranjem višedecenijskog narušavanja prava jednog konstitutivnog naroda, bezopasan eksperiment.

Čović je za "Večernji list", izdanje za BiH rekao da je rad pravosudnih institucija u BiH ključan element za stabilnost unutrašnjih prilika, ali da je "zabrinjavajuće da ovaj postupak, vođen u pravosudnim institucijama BiH, naizgled ima sva obilježja političkog procesa koja su se pokušala uklopiti u okvir Krivičnog zakona".

On je naglasio da se zalaže za nezavisan rad pravosuđa, koje je zaštićeno od bilo kakvog spoljnog uticaja, ali da nije jasno do koje mjere je taj cilj danas postignut, o čemu svjedoči i činjenica da značajan dio javnosti i nakon drugostepene presude izražava svoju sumnju u ovaj postupak.

"Međunarodna zajednica", podsjetio je Čović, definisala je Dejtonsko-pariski mirovni sporazum 1995. godine i od tada je izraženo involvirana u sve institucije, ne samo na nivou BiH.

"To je danas najizraženije kroz intenzivno djelovanje institucija OEBS-a, Savjeta za sprovođenje mira i pojedinačnih stranih administracija, koje su i u nedavnoj prošlosti direktno, putem videa, naređivale federalnim zvaničnicima kako moraju da glasaju o određenim zakonskim rješenjima, pravdajući kako je to strateški interes njihovih – stranih administracija. To je nedopustiva i neodrživa praksa", ocijenio je Čović.

Primjera radi, dodao je on, OHR je nebrojeno puta direktno uticao na izborni proces, odnosno na sprovođenje izbornih rezultata, izmjene Ustava i zakona, ali i vršio sankcionisanje pojedinaca.

"Taj proces međunarodnog djelovanja još nije završio, te direktno šteti evropskom putu BiH. Naravno, primaran razlog ovakva poluprotektorata je i nesposobnost partnera u vlasti da definišu i sprovode jasan program djelovanja", ukazao je lider HDZ-a.

Čović je napomenuo da izborni procesi postoje s razlogom, a taj razlog je da demokratski izabrani predstavnici preuzmu vlast, autoritet i odgovornost nad oblikovanjem i upravljanjem BiH.

"Mi se, dugoročno gledajući, moramo osloboditi međunarodnog intervencionizma – kao iskaz potpunog ostvarenja vlastite nezavisnosti i poštovanja prema vlastitim izbornim procesima na ukupnu dobrobit društva i njegove evroatlantske budućnosti", ocijenio je lider HDZ-a.

Čović smatra da je model na kome bi se trebalo raditi kao trajnom i održivom rješenju za BiH izmjena ustavne arhitekture kojom bi se kroz više federalnih jedinica, od čega bi najlogičnije rješenje zahtijevalo tri, trajno decentralizovala vlast u BiH.