Tramp i Evropa: Posljedice istrajne filozofije pokazale su se opasnim po svijet

Amerika na prvom mjestu - stari slogan, stara filozofija, poznata zabrinutost.

Kada je Voren Harding u kampanji za predsjednika SAD 1920. godine pobijedio Vudro Vilsona koristio je frazu "Make America great!", ili prevedeno "Amerika na prvom mjestu".

Specifičnost tog doba i te filozofije pojaviće se kod Ronalda Regana, a danas i kod Donalda Trampa u dva mandata.

Posljedice istrajne filozofije pokazale su se opasnim po svijet te 1921. godine, ali ne i za vrijeme Regana. O čemu je riječ?

Poslije završetka Prvog svjetskog rata svijet je težio stvaranju univerzalne organizacije koja bi štitila zemlje članice. Vudro Vilson je proklamovao ideju Lige naroda, preteče današnjih organizacija koje pružaju međusobnu vojnu i političku podršku zemljama članicama.

Sa velikom ekonomskom i političkom snagom nakon Prvog svjetskog rata, Amerika je trebalo da preuzme ulogu svjetskog policajca. Ali, ideja novog američkog predsjednika "Amerika na prvom mjestu" odbila je tu ulogu. Amerikanci tada, kao ni danas, nisu pretjerano zainteresovani za spoljnu politiku. Prema istraživanju, pitanje spoljne politike za Amerikance je na petom mjestu danas. Ova politika je za rezultat imala odbijanja učešća u djelovanju Lige naroda iako su bili njeni osnivači. Bez vodeće zemlje tog vremena, Liga naroda je bila osuđena na propast. To se i pokazalo septembra 1939. godine kada je započeo Drugi svjetski rat.

Od tada Amerika čini neizostavni dio spoljne politike u svim njenim aspektima. Kroz NATO, djelovanje u Savjetu bezbjednosti, američka uključenost do posljednjih godina imala je i presudni uticaj na dešavanja u svijetu.

Nezainteresovanost za spoljnu politiku i okretanje Americi u multipolarnom svijetu najviše će poljuljati podaničke zemlje Vašingtona. Situacija se uveliko promijenila, ali pitanje je šta se može očekivati u narednom periodu. Predviđanja su da će Trampova pobjeda odjeknuti širom Evrope sa uticajem na ekonomiju, odbranu i bezbjednost.

Carine i Evropa

Jedno od glavnih obećanja Donalda Trampa su carine za svako pojedinačno dobro iz Evrope koje ulazi u SAD.

Maja Kros, direktor Centra za međunarodne poslove i svjetske kulture na rekla će da će pobjeda Trampa biti zabrinjavajuća za Francusku i Njemačku.

Evrozona može očekivati pad realnog BDP-a od 0.5 odsto zbog Trampove pobjede, prognoziraju ekonomisti Goldman Saksa.

Njemačka bi mogla da očekuje pad od 0.6 odsto, dok bi Italija i Britanija mogle da očekuje pad od 0.3 do 0.4 odsto.

"Iako je predložena tarifa od 10 odsto za sve zemlje jasan rizik, naše osnovno očekivanje je da Tramp nametne ograničeniji set carina evropskim ekonomijama, ciljajući prvenstveno na uvoz automobila", kažu istraživači iz GS-a. Prema ACEA-i, SAD su drugo najveće tržište za izvoz vozila iz EU, poslije Velike Britanije. Takođe, Republikanci su obećali i da će otkazati Bajdenov mandat za električna vozila, koji ima za cilj da obezbijedi da polovina svih novih automobila i kamiona prodatih 2030. godine bude nulta emisija.

Carine bi mogle da povećaju inflaciju jer će uvozna roba biti skuplja, iako su ekonomisti sugerisali da će povećani troškovi uvoza biti izbalansirani smanjenom potražnjom za ovom robom u evrozoni.

Tu je i Trampov rat protiv zelene tranzicije kojoj su se brojne evropske zemlje okrenule. Iako Trampova administracija vjerovatno neće uticati na postavljanje pravila u Bruselu o zelenim pitanjima, Trampov animozitet prema politici zaštite životne sredine povećaće jaz između dva bloka na međunarodnoj sceni i naštetiti ambicijama EU da promoviše multilateralnu saradnju. Za vrijeme Bajdena, napori da se američkim kompanijama naloži da izvještavaju o svom uticaju na životnu sredinu su već bili u zastoju, osuđujući napade Brisela da će stvoriti globalne standarde kako se kompanije koje posluju u EU ne bi osjećale nepravedno opterećene. Pod Trampom, Brisel može da poljubi taj san za rastanak, piše Politico.

Odbrana

Novi Trampov mandat znači da Evropa više ili bar mnogo manje, ne može da se oslanja na SAD za svoju odbranu i bezbjednost. Tokom prvog mandata, Tramp je prijetio izlaskom iz NATO i više puta ponavljao da Vašington neće pomoći saveznicima koji ne ulažu dovoljno u svoju vojsku.

Na neki način, ovo može biti dobro. Ova situacija natjeraće zemlje Evrope na međusobna udruživanja i pregovore. Koštalo bi zemlje pojedinačno, ali bi ovo moglo da znači razvoj bez uticaja SAD.

Ono što je najvažnije, to je pomoć Ukrajini. Tu se ujedno i situacija komplikuje. Tramp je najavljivao da će okončati sukob u Ukrajini, ali nije tako jednostavno. Uz tog sukoba se ne može izaći bez poraza, a njega neće niko da prihvati. Rusija neće odustati ni korak od svojih zacrtanih ciljeva i osvojenih teritorija. Prosto rečeno, Putin neće prihvatiti pregovore koji će umanjiti njegovu pobjedu u Ukrajini. To automatski znači da će se Tramp i Zelenski naći na gubitničkoj strani.

Odustajanje od finansiranja sukoba doprinijeće procesu traženja rješenja. Ni druge evropske zemlje nisu oduševljenje finansiranje Ukrajine, tako da bi velika svjetska zajednica iskoristila priliku da se bez pritisaka povuče iz sukoba u Ukrajini. Prema svim procjenama, Zelenski je uveliko bivši. Ponajviše zbog činjenice da zbog sopstvenog dekreta ne može da pregovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ko će od njih dvojice otići, ne treba biti previše pametan da se shvati.