Koliko atomskih skloništa ima u Srpskoj i FBiH

Njemačka već odavno čisti postojeća, a zalaže se i za izgradnju novih skloništa. Nordijske zemlje su pamflete i mejlove, sa savjetima o traženju skloništa, gomilanju zaliha i osnovnoj vojnoj obuci, već poslali svojim državljanima. Finska je podsjetila svoje građane na "nacionalnu odbrambenu obavezu", dok je Švedska postavila detaljan vodič o šta u slučaju nuklearnog napada.

Da li skloništa građena u vrijeme nekadašnje Jugoslavije mogu biti sigurna zaštita građanima bivših republika?

Na teritoriji Republike Srpske, prema podacima Civilne zaštite nalazi se 75 atomskih skloništa koja su rađena u okviru nekadašnjih privrednih giganata, stambenih zgrada i drugih objekata još za vrijeme bivše Jugoslavije. Prvobitna namjena, mnogim od njih vremenom je zamijenjena. Mnogi su zapušteni i bez upotrebe.

"Sva ta atomska skloništa uz mala ulaganja mogu da se vrate u prvobitno stanje, šta znači to, za ne daj Bože, može da se koristi", rekao je Boris Trninić, direktor Republičke uprave Civilne zaštite Republike Srpske.

Slična situacija i u Federaciji, iako o broju postojećih skloništa nisu htjeli da govore, potvrđuju, veliki broj onih u Kantonu Sarajevo je neupotrebljiv.

"Mogu reći da 46 odsto skloništa nije baš u funkcionalnom stanju dok ostala skloništa u kantonu Sarajevo služe toj namjeni i mogu se koristiti u slučaju ne daj Bože", poručio je Dženan Brkanić, direktor Civile zaštite kantona Sarajevo.

Ni Srbija nema dovoljno skloništa, kaže predsjednik Aleksandar Vučić. Zbog sve većih prijetnji popunjavaju i zalihe u robnim rezervama.

"Mi smo potpuno nespremni u ovom trenutku. Mi imamo 257.000 mjesta u skloništima. Razgovaramo sa ljudima koji imaju teretane, vešernice, prodavnice i slično i da ponovo počnemo da obnavljamo infrastrukturu bar da dođemo do broja od milion, milion i po koje možemo da smjestimo u sklonište", istakao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

Cijeli prostor Balkana ima skloništa građena za vrijeme bivše Jugoslavije. Međutim, postavlja se pitanje njihovog efekta danas, imajući u vidu destruktivnu moć modernog oružja i eventualnog nuklearnog rata?

"Ono što svakako moramo naglasiti da ta atomska skloništa na teritoriji Republike Srpske za ne daj Bože atomskog udara, ne bi moglo puno da nam pomognu ali svakako bi nam pomogla u spašavanju od djelovanja radijacije nakon atomskog udara", dodao je Trninić.

Razlog tome su tehnički kapaciteti i mogućnosti različitih oružanih snaga koje su danas, uznapredovale, pogotovo u oblasti raketnih sistema.

"Pojačan je njihov domet, količina eksploziva koju mogu da nose, bilo da je riječ o konvencionalnom ili eksplozivu sa nuklearnim punjenjem, povećana je i njihova preciznost ali i brzina dometa,  jednom riječju, savremeni svijet sa sobom je donio preciznija, razornija i modernija oružja po kojim danas raspolažu sve velike sile u svijetu", istakao je Saša Mićin, stručnjak za bezbjednost i naoružanje.

A veća razorna moć ostavlja i veće posljedice. Ona zavisi od jačine nuklearnog oružja. Primjera radi, nuklearna bomba bačena na Hirošimu 1945. godine u trenu ubila je 80 hiljada ljudi. Danas snaga tih projektila je mnogo veća.

"Bukvalno jedna do dvije nuklearne bojeve glave bile bi u stanju da sravne grad veličine Banjaluke", dodao je Mićin.

Ipak, cijeli svijet se nada, pa tako i na Balkanu da do potrebe za atomskim skloništima neće doći. Rusija je započela masovnu proizvodnju mobilnih skloništa, koja se mogu koristiti za zaštitu ljudi od raznih prijetnji, uključujući zračenje od nuklearne eksplozije, prenosi "RTRS".