Pljunuo pa polizao: Zelenski se koprca u sopstvenom blatu

Suočen sa žestokim reakcijama iz inostranstva i iz sopstvene zemlje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podnio je Vrhovnoj radi prijedlog zakona kojim se efektivno poništavaju sve izmjene Zakona o antikorupcijskim institucijama koje je parlament usvojio u utorak, a koje je on lično potpisao. Vrhovna Rada trebalo bi da se sastane 31. jula 2025. kako bi usvojila novi predsjednički zakon o jačanju ovlašćenja tijela za borbu protiv korupcije – NABU i SAPO.

Dodik: Teško do stabilizacije u BiH bez rješenja Šmitovih vanustavnih odluka

Sve je počelo nakon što je Zelenski u utorak potpisao zakon kojim se Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (NABU) i Specijalizovano tužilaštvo za borbu protiv korupcije (SAPO) stavljaju pod nadležnost glavnog državnog tužioca. Time je izazvao talas bijesa širom Ukrajine, ali i u Evropskoj uniji, čiji evri omogućavaju da Ukrajina koliko-toliko funkcioniše normalno, iako se već tri i po godine suočava s ratom. Nije iznenađenje što je Zelenski u svom posljednjem govoru naglasio da će Ukrajini 2026. godine biti potrebno 65 milijardi evra – novac koji jedino Brisel može da obezbijedi.

Prema novom zakonu, NABU i SAPO ponovo postaju nezavisne i autonomne institucije, bez kontrole glavnog državnog tužioca ili predsjedničke administracije. Jedina novina u ovom zakonu jeste uvođenje obaveznog poligrafskog testiranja za detektive NABU-a koji imaju pristup državnim tajnama. Takođe, u roku od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu, Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) mora sprovesti bezbjednosne provjere zaposlenih u NABU-u, SAPO-u i Nacionalnoj policiji koji imaju pristup državnim tajnama u vezi sa djelovanjem protiv Ruske Federacije.

Pucnjava na univerzitetu, ima mrtvih i ranjenih

Zelenski je time izgubio mogućnost da spriječi detektive da istražuju njegove saradnike. Čak i ako SBU posumnja u rad određenih detektiva, drugi će ih zamijeniti, a NABU je već dao saglasnost na novi zakon. No šta je zapravo izazvalo najtežu političku krizu u predsedničkom mandatu Volodimira Zelenskog?

Najteži strateški poraz

Prema pisanju Ukrajinske pravde, sve je počelo prije mjesec dana kada je Zelenski bio primoran da zaštiti svog porodičnog prijatelja – potpredsjednika vlade i ministra za nacionalno jedinstvo Oleksija Černišova – od istrage NABU-a i SAPO-a zbog zloupotrebe položaja i pribavljanja protivpravne koristi u izuzetno velikom iznosu. Černišov je "iznenada" otputovao u inostranstvo i vratio se tek kada je Zelenski dobio uvjeravanja iz NABU-a i SAPO-a da neće biti uhapšen. Smijenjen je tek dvije nedjelje kasnije, a njegovo ministarstvo je ukinuto u sklopu rekonstrukcije vlade.

Masovno bombardovanje, broje se mrtvi: Koriste zastrašujuće oružje

"Prava faza neobjavljenog sukoba između predsjednika i antikorupcijskog bloka počela je upravo sa slučajem Černišova. Sve što se dešavalo prije toga bili su manji nesporazumi – pokušaji kontrole nezavisnih institucija, uticaj na određene zvaničnike ili opstrukcija njihovog rada preko drugih bezbjednosnih službi", piše Pravda.

Realno gledano, ovo je najteži strateški poraz Zelenskog od kada je stupio na funkciju. Prvo je potpisao zakon koji ograničava nezavisnost antikorupcijskih tijela, a zatim ga je povukao pod pritiskom građana i Zapada.

Pritisak iz EU i strah od protesta

Prema navodima portala "Strana.ua", koji je poznat po kritici predsjednika, Zelenski u početku nije planirao nikakve ozbiljne izmjene – plan je bio da se naprave simbolični ustupci. Međutim, posljednjih 48 sati visoki zvaničnici EU izvršili su snažan pritisak, čak prijeteći obustavom finansijske pomoći. To je ozbiljno zabrinulo Zelenskog, koji je pogrešno pretpostavio da će reakcije iz Evrope biti blage. Uz to, vlasti u Kijevu su se uplašile i uličnih protesta, iako oni nisu bili masovni. Zbog svega toga predsjednik se odlučio na potpuno povlačenje spornih zakonskih izmjena.

Masovno bombardovanje, broje se mrtvi: Koriste zastrašujuće oružje

Afera je značajno uzdrmala Zelenskog, iako je iz nekoliko razloga njegov pad malo vjerovatan. Prije svega, ukrajinski ustav ne dozvoljava održavanje izbora za vrijeme rata, a osim toga Zelenski trenutno nema ozbiljnog političkog protivnika. Jedini koji bi mogao da ga ugrozi je bivši komandant Glavnog štaba Valerij Zalužni, ali on je trenutno ambasador u Londonu i mudro ćuti, iako ga mnogi već mjesecima pozivaju da uđe u političku arenu.

Neprijatni dani za predsjednika

Mediji pozivaju Zelenskog da smijeni šefa svog kabineta, sivu eminenciju ukrajinske politike – Andrija Jermaka, koji bi mogao da posluži kao žrtveni jarac. I u samom vrhu vlasti mnogi su nezadovoljni Jermakom, posebno vođa parlamentarne većine "Sluga naroda" David Arahamija i general Kirilo Budanov, šef obavještajne službe. Jermak je ranije pokušao da ih ukloni, pa mu sada žele da vrate milo za drago.

Banjaluka: Preminuo radnik koji je pao sa zgrade

Ali čak ni Jermakova smena vjerovatno ne bi donijela političko primirje. Bivši predsjednik Petro Porošenko pokušava da kompromituje Zelenskog na sve moguće načine, a spekuliše se da NABU priprema optužnice protiv najbližih saradnika predsjednika – uključujući Jermaka, biznismena Timura Mindiča i novu premijerku Juliju Sviridenko.

Ni ukrajinski tajkuni nisu zadovoljni Zelenskim – posebno oni koji se suočavaju s rizikom da izgube poslove ili završe u zatvoru ako se vlast ne promijeni. Među njima je i poznati bankar i medijski mogul Igor Kolomojski, čiji kanali redovno izvještavaju o protestima i kritikuju predsjednika. Protestima bi se mogli priključiti i građani nezadovoljni prisilnom mobilizacijom, kao i porodice onih koji su već mobilisani.

U Rusiji su u početku sa zadovoljstvom pratili proteste u Ukrajini, ali su brzo promijenili ton kada su vidjeli da demonstranti skandiraju patriotski slogan "Ko ne skače, taj je Rus". Nakon toga, državna agencija RIA Novosti zaključila je da su i Zelenski i demonstranti – "jednako zlo" za Rusiju.