Ozbiljna prijetnja iz Moskve - spominje se nuklearno oružje

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u ponedjeljak da bi, prije nego što pristane da obezbijedi rakete Tomahavk, želio da zna šta Ukrajina planira da uradi sa njima, jer ne želi da dodatno rasplamsa rat između Rusije i Ukrajine. Ipak, dodao je da je "donekle već donio odluku" po tom pitanju.

Raketama Tomahavk domet je oko 2.500 kilometara, što znači da bi Ukrajina mogla da ih koristi za dalekometne udare duboko unutar teritorije Rusije, uključujući Moskvu. Neki stariji modeli Tomahavka mogu nositi nuklearnu bojevu glavu, prema podacima američke Kongresne službe za istraživanja.

Činiće ga 7 organizacija: PDP objavio kada i gdje će biti predstavljen novi pokret

"Tema Tomahavka izaziva izuzetnu zabrinutost", izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za ruskog državnog novinara Pavela Zarubina u intervjuu objavljenom u nedjelju, piše "Telegraf".

"Sada je zaista veoma dramatičan trenutak u smislu da se tenzije pojačavaju sa svih strana", dodao je.

Sukob u Ukrajini, najsmrtonosniji u Evropi još od Drugog svjetskog rata, izazvao je najveću konfrontaciju između Rusije i Zapada još od Kubanske raketne krize 1962. godine, a ruski zvaničnici sada tvrde da se nalaze u "vrućem" sukobu sa Zapadom.

Peskov je rekao da bi, u slučaju da se Tomahavci iskoriste za napad na Rusiju, Moskva morala da uzme u obzir činjenicu da neke verzije tih raketa mogu nositi nuklearne bojeve glave.

"Zamislite: lansira se dalekometna raketa, leti, a mi znamo da bi mogla biti nuklearna. Šta bi Ruska Federacija trebalo da pomisli? Kako bi trebalo da reaguje? Stručnjaci u inostranstvu trebalo bi to da razumiju", rekao je Peskov.

Predsjednik Vladimir Putin izjavio je ranije ovog mjeseca da je nemoguće koristiti rakete Tomahavk bez direktnog učešća američkog vojnog osoblja, te da bi svaka isporuka takvog oružja Ukrajini predstavljala "kvalitativno novu fazu eskalacije".

List "Fajnenšal Tajms" izvijestio je u nedjelju da SAD već mjesecima pomažu Ukrajini da izvodi dalekometne udare na ruske energetske objekte. Prema navodima FT-a, američke obavještajne službe pomažu Kijevu u planiranju ruta, visine leta, vremena i misija, omogućavajući da ukrajinski dronovi za jednokratnu upotrebu uspješno izbjegavaju rusku protivvazdušnu odbranu.

Hanki Paldum pozlilo na skupu Halidu Bešliću

Putin sukob prikazuje kao prelomni trenutak u odnosima Moskve i Zapada, za koji tvrdi da je ponižavao Rusiju poslije pada Sovjetskog Saveza 1991. godine širenjem NATO i zadiranjem u ono što on smatra sferom ruskog uticaja - uključujući Ukrajinu i Gruziju.

Ukrajina i njeni saveznici, sa druge strane, predstavljaju sukob kao imperijalistički pokušaj otimanja teritorije i više puta su obećali da će poraziti ruske snage.

Pakistan izveo vazdušni napad na vojne položaje talibana u Avganistanu