Prekinut trend pada nezaposlenosti u Hrvatskoj

Prema posljednjim podacima Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje (HZZ), u julu je prekinut trend pada broja nezaposlenih osoba na mjesečnom nivou, što predstavlja uobičajeni sezonski obrazac kretanja.

Broj registrovanih nezaposlenih od 73.183 osobe bio je veći za 4,5% u odnosu na jun.

Očekivano, na godišnjem nivou nastavljen je pad registrovanih nezaposlenih osoba, koji kontinuirano traje od aprila 2021.

U odnosu na jul 2024, broj registrovanih nezaposlenih smanjen je za 14.615 osoba, odnosno 16,6%, pri čemu je dvocifrena stopa pada prisutna od juna 2024.

U skladu s navedenim mjesečnim kretanjima, očekuje se da će stopa registrovane nezaposlenosti porasti s istorijski niskih 3,8% u junu na 4,0% u julu.

DZS će objaviti detaljne podatke o (ne)zaposlenosti 20. avgusta.

Iz podataka HZZ-a vidljivo je da je od ukupno 10.579 osoba koje su izašle iz evidencije zaposleno 6.636 osoba na osnovu radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti (ostvarivanje mjesečnog prihoda odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti većeg od prosječno isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, registracija trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima i dr.).

Zbog sezonskog zapošljavanja iz evidencije je izašlo 730 osoba, znatno manje nego prethodnih mjeseci, što je uobičajeno s obzirom na to da se većina potreba za radnom snagom zadovoljava u predsezoni.

Izlazaka zbog zapošljavanja u inostranstvu bilo je 281, što je i dalje blizu dugoročnog prosjeka.

Od 13.726 osoba koje su u junu ušle u evidenciju nezaposlenih, njih 68,5% bilo je prethodno u radnom odnosu ili drugim poslovnim aktivnostima.

Iz redovnog školovanja pristiglo je 17,4% osoba, a iz neaktivnosti 14,1%.

Tokom jula prijavljeno je 19.357 slobodnih radnih mjesta, što je za 3,2% manje na godišnjem nivou.

Udio sezonskih poslova u slobodnim radnim mjestima iznosio je 4,1%, blago više nego prethodne godine u istom periodu.

Stopa slobodnih radnih mjesta, koja se računa kao udio slobodnih radnih mjesta u ukupnoj potražnji za radom (zbir HZMO osiguranika i slobodnih radnih mjesta), iznosila je 1,1% početkom trećeg tromjesečja, a primjetan je trend blagog pada posmatrajući duži vremenski period, prenosi SEEbiz.

Iako se i tokom ove godine očekuje zadržavanje otpornosti tržišta rada, zapošljavanje će biti nešto skromnije nego prethodnih godina, uz zadržavanje nezaposlenosti na rekordno niskim nivoima.

Iz trenutne perspektive, i dalje solidna domaća potražnja, uz očekivani blagi oporavak inostrane, trebala bi podstaći rast privrednih aktivnosti, a time djelovati i u smjeru nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada.

Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u periodu januar–jul iznosio je 116.859. Na godišnjem nivou to je manje za oko 12%, što se poklapa sa statistikom MUP-a. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 392 zanimanja, a najtraženija, za koja je izdato pozitivno mišljenje, bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Pozitivno mišljenje dobilo je 75.391 zahtjev.