Pčelari u krizi: Najteža godina u poslednjih nekoliko decenija

Godina 2025. ostaće zapamćena kao jedna od najtežih u posljednjim decenijama kada je riječ o pčelarstvu u Srbiji.

Situacija sa prinosima meda je alarmantna, bagremovog i livadskog meda gotovo da nema, a pčelari se bore da očuvaju svoje košnice i pripreme ih za zimu. Ovogodišnja berba meda je, prema rečima stručnjaka, praktično na nuli. Uzrok ovakvom stanju su višemjesečna suša i kasni prolećni mraz, zbog čega je, kako ističu pčelari, stradalo čak 40% košnica.

Bagremovog i livadskog meda nema jer je suša, uz jako sunčevo zračenje, spriječila da cvjetovi mede.

"Nemamo livadskog, nemamo bagremovog meda, a to su dve vrste koje su u normalnim godinama najrasprostranjenije u Srbiji. Ima nešto suncokretovog i cvetnog meda pored Dunava i Tise, gdje poremećaji u prirodi nisu ostavili posljedice", objašnjava Boban Ilić, predsjednik udruženja pčelara Niš.

Suša je dovela do toga da nije bilo dovoljno polena i nektara, pa pčele nisu mogle biti adekvatno pripremljene i odgojene. Poseban problem izazvali su kasni proljećni mrazevi, koji su uništili prvu pašu neophodnu za buran proljećni razvoj pčela.

Nakon toga uslijedila je bagremova paša koja je takođe propala, pa pčelari nisu imali prihode, a pčele nisu uspele da skladište kvalitetan med za zimu. Kasnije su nastupili suša i jaka zračenja, zbog čega je i livadski med potpuno izostao.

Stručnjaci upozoravaju da pčele nisu važne samo zbog proizvodnje meda, već i zbog oprašivanja biljaka i očuvanja cjelokupnog ekosistema.

"Rezultati su da su pčele ove godine jako ugrožene, a Ajnštajn je još formulisao da tri godine poslije nestanka pčela će praktično i ljudi nestati, jer pčele su glavni oprašivači svega onoga što ljudi koriste u ishrani. Mi ne možemo da imamo zdravu hranu ako nemamo zdrave pčele", naglasio je Ilić.