Radnik iz Srpske zaradio skoro 190.000 KM za mjesec dana

Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, ostvario je neto primanja od 186.673 KM za samo jedan mjesec.

Ovo je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za "Nezavisne novine" u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Poređenja radi, prosječna plata u Srpskoj u julu iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plata.

"Na drugom mjestu tabele deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banjaluke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, sa platom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banjaluke, koji je zaposlen u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 111.221 KM", kazali su iz Poreske uprave Republike Srpske.

Dodaju da je četvrto mjesto pripalo Banjalučaninu, takođe iz oblasti novčanog poslovanja, posredovanja, sa platom od 96.073 KM.

"Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, sa mjesečnim primanjem od 94.645 KM, dok se na šestom mjestu našao još jedan Banjalučanin iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM", dodaju iz Poreske uprave Srpske

Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banjaluke zaposlen u iznajmljivanju i davanju u zakup mašina i opreme, sa primanjem od 90.248 KM.

"Osmo mjesto pripalo je Banjalučaninu iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za informacione tehnologije, sa platom od 86.064 KM", pojasnili su iz Poreske uprave Srpske.

Na posljednjem, desetom mjestu našao radnik iz Banjaluke, zaposlen u oblasti ličnih uslužnih djelatnosti, sa mjesečnim primanjem od 85.153 KM.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su ovo slučajevi incidentnog karaktera i vjerovatno su povezani sa određenim mehanizmima izvlačenja gotovine koji posluže za neke druge gotovinske transakcije. "Vjerovatno su u pitanju vlasnici koji su umjesto raspodjele dobiti na koji bi prvo platili porez na dobiti i porez na dividende isplatili sebi taj iznos zarada", kazao je Mlinarević.

I Milenko Stanić, ekonomista, ističe da ovako visoke plate nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.

"Radi se o primanjima koja značajno odudaraju od prosječnih plata, koja su višestruko veća", kazao je Stanić i istakao da je moguće da se radi i o isplati dividende po osnovu ostvarene dobiti u prethodnoj godini.

Kako je rekao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za naše uslove, posebno ako se radi o redovnim mjesečnim platama koje se ponavljaju nekoliko mjeseci zaredom.

"Toliko visoke isplata plata sigurno nisu povezane sa radom i rezultatom rada u tim preduzećima", kazao je Stanić i, kako kaže, pretpostavlja da se radi o radnicima u vlasničkim preduzećima.