Proglasiti dan genocida nad Srbima u banjalučkim selima

Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava ustaškog pokolja "7. februar 1942. godine Banjaluka" pokrenuće inicijativu da se ovaj datum proglasi danom genocida počinjenog nad Srbima u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac.

Sekretar Udruženja Vladimir Pantić smatra da je u Drakuliću izvršen genocid jer su samo u jednom danu ustaše na najmonstruozniji način ubile 2.300 Srba.

Povodom predstojećeg obilježavanja 83 godine od ustaškog pokolja u selima Drakulić, Šargovac i Motike, te rudniku Rakovac, Pantić je rekao Srni da Udruženje neće odustati od ranije inicijative da se na spomen-ploči na školi u Šargovcu riječ "umrli" zamijeni riječju "ubijeni".

- Ustaše su nakon zločina natjerale učiteljicu da u dnevnik pored imena svakog djeteta upiše da je umrlo. Promjenom spomen-ploče dobila bi se prava istina o načinu smrti srpskih učenika - poručio je Pantić.

ZLOČIN GENOCIDA NA TERITORIJI ČITAVE NDH

Istoričar u Republičkom centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Dragoslav Ilić smatra da je zločin genocida, koji je definisan kao zločin izvršen sa namjerom da jedan narod bude uništen u cjelini ili djelimično, izvršen nad Srbima na čitavoj teritoriji tadašnje Nezavisne države Hrvatske /NDH/.

Ilić je naveo da je zločin u Šargovcu, Drakuliću i Motikama planiran u samom vrhu vlasti NDH, a za njegovo je izvršenje u Banjaluku još u decembru 1941. godine poslata jedinica iz lične garde Ante Pavelića.

- Ona je zločin izvela u saradnji sa lokalnim ustašama krajnje surovo, bez bilo kakve selekcije žrtava. Ovaj pokolj sastavni je dio realizacije državne politike koja je za cilj imala uništenje Srba na cijeloj teritoriji - rekao je Ilić Srni.

Prema njegovim riječima, zločin u Šargovcu, Drakuliću i Motikama, koliko god bio ogroman i tragičan, sam po sebi ne predstavlja genocid već je njegov sastavni dio, jedan u ogromnom nizu ovakvih događaja kojima je NDH realizovala ideju genocida nad Srbima na svojoj tadašnjoj teritoriji.

Govoreći o činjenici da su u ovom zločinu učestvovali i katolički sveštenici, a da su Katolička crkva i bivša komunistička vlast to prikrivale, Ilić je ukazao na stav istoričara Raula Hilberga prema kojem je katolicizam bio osnova totalitarne ideologije NDH, dok su rimokatolički sveštenici imali posebno društveno mjesto i uticaj.

Jasno je, kaže, zašto je i jedan broj sveštenika uzeo učešće u samim zločinima, kako u planiranju, tako i u podstrekivanju, pa i samom izvršenju.

- Tu se negdje nazire i odgovor na pitanje zašto se u izdanjima Rimokatoličke crkve na ovim prostorima ovaj događaj negira ili relativizuje - napomenuo je Ilić.

Ilić je podsjetio da se u periodu komunizma o ovakvim događajima iz ratnog perioda moglo pisati i govoriti, ali da takav govor ili pisanje nisu smjeli dovoditi u pitanje tada važeće ideološke postavke.

Naglasio je da je teško, izuzetno krvavo nasljeđe rata trebalo smjestiti u proklamovanu ideologiju bratstva i jedinstva, što je bilo moguće samo afirmacijom tema koje su imale kohezivnu društvenu funkciju.

- To su bile teme ustanka i revolucije kojima su davana svojstva moralno besprijekorne borbe čija posljedica je bila zajednička država "naših naroda i narodnosti" koju "moramo čuvati kao zjenicu oka svoga" - pojašnjava Ilić.

Ilić je upitao zašto danas ne postoji adekvatno interesovanje za ovaj i slične događaje, ističući da smo svjedoci da se mediji za ove teme interesuju samo u danima obilježavanja sjećanja na stradanja.

- Ako želimo formirati jasnu istorijsku svijest o našim žrtvama iz Drugog svjetskog rata, među kojima su i žrtve ovog zločina, potrebno je prevenstveno da imamo adekvatna naučna istraživanja, a zatim obrazovne procese pri čemu ne mislim samo na školu. Sve to mora biti oplemenjeno kreativnim pristupom u oblasti umjetničkog stvaralaštva - zaključio je Ilić.

POKOLj POČEO U ZORU

Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Nebojša Vidaković podsjetio je da je pokolj u banjalučkim selima počeo 7. februara 1942. godine u 4.00 časa kada je grupa ustaša stigla u rudnik Rakovac i odmah počela da ubija srpske rudare.

- Ubijena su 52 od ukupno 60 rudara. Ustaše su potom nastavile pokolj srpskog stanovništva u banjalučkim selima, idući od kuće do kuće. Istog dana su upale u školu u Šargovcu u kojoj su nastavu pohađala djeca katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti i na zvjerski način ubile 52 srpska đaka - naveo je Vidaković.

U Banjaluci će sutra biti obilježene 83 godine od ustaškog pokolja u selima Drakulić, Šargovac i Motike, te rudniku Rakovac gdje je u samo jednom danu zvjerski ubijeno 2.315 Srba, među kojima 551 dijete.