Potresna svjedočenja: Hrvatski vojnici počinili masakr nad srpskim invalidima u Dvoru

Milorad Pribičević iz Banjaluke, koji je prije rata živio u Dvoru na Uni, rekao je da su hrvatski vojnici počinili masakr nad devetoro Srba sa ivaliditetom u Osnovnoj školi "Dvor" 1995. godine, a informacije o tome je dobio od medicinske sestre koja ih je njegovala.

"Iza masakra počinjenog dan nakon službenog završetka hrvatske vojno-policijske operacije "Oluja" u Krajini stoje hrvatski vojnici, pripadnici `Sunjske bojne` ili `Sisački gromovi`", rekao je Pribičević Srni.

Pribičević je pojasnio da je informacije o ovom zločinu dobio od medicinske sestre koja je u školi u Dvoru njegovala lica sa invaliditetom dopremljena iz staračkog doma u Petrinji, koji je sada zatvoren.

"Ova žena, koja sada živi u Australiji, ispričala mi je da je zajedno sa ostalim osobljem i pokretnim štićenicima staračkog doma pobjegla pred dolazak vojnika, dok su oni koji nisu mogli hodati ostali u otključanoj školi. Neko ih je, međutim, zaključao, pa su Hrvati provaljivali eksplozivnim napravama da bi ušli i pobili ih", naveo je Pribičević.

Govoreći o ratnim dešavanjima u Dvoru tokom operacije "Oluja", Pribičević ističe da je u ovaj gradić prvo ušla 145. zagrebačka brigada, a zatim i pripadnici "Sunjske bojne" i "Sisački gromovi".

Pribičević je ukazao da postoje brojni video-snimci o počinjenim zločinima nad srpskim vojnicima i civilima na putu Glina – Dvor na Uni, koje su počinili pripadnici pripadnici specijalne jedinice Hrvatske vojske "Crne mambe" i specijalna jedinica u sastavu 505. bužimske brigade Petog korpusa takozvane "Armije BiH".

"Na video-snimku vide se `Crne mabme` kako odvode i ubijaju zarobljene srpske civile. Jedan broj tih leševa je odvezen u Petrinju, a drugi u Dvor gdje su sahranjeni. Nakon ekshumacije utvrđeno je da se uglavnom radi o srpskim civilima sa Korduna", svjedoči Pribičević.

Stravično pogubljenje srpskih invalida u Dvoru aktuelizovano je nakon što je danski vojnik Jan Velendorf, pripadnik "plavih šljemova" UN, priznao da je 200 danskih vojnika nijemo gledalo masakr Srba. Vojnik, kako je otkrio, više nije mogao ćutati, jer je zbog zločina dugo patio.

Velendorf je o ubistvima, dok su se događala, obavijestio svog komandanta Jorgena Kolda, tražeći dozvolu za pucanje, koju nije dobio.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije najavilo da će uputiti službeni dopis Tužilaštvu Danske da sasluša Velendrofa.

Istražioci Haškog tribunala krajem devedesetih godina prošlog vijeka istraživali su slučaj ubistva devet civila, ali su odustali od predmeta.

Među Srbima koji su pobijeni u Osnovnoj školi "Dvor" bili su Desanka Teodorović koja je sjedila na stolici, imala je povrede grudi i leđa, Zorka Marić je imala povrede po tijelu, a ubijena je u kolicima, Jovan Macut je pronađen mrtav kako leži preko stolice.

Terezija Ružak imala je amputiranu lijevu nogu, Darko Krivokuća je pronađen mrtav na podu sa teškim povredama, Slobodan Vukšić starac sa teškim povredama na leđima, neidentifikovana žena pronađena je mrtva sa teškim povredama, nepoznata žrtva ležala je u učionici ispred table sa dubokom ranom, a nepoznata starica pronađena je sa raznesenom lijevom stranom lobanje.

Zločinačka vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 Srba, a na evidenciji su imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od koji je 1.236 civila ili 65 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz Februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.