Graorac: Prnjavor još ne zna za sudbinu 30 osoba

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je danas u Prnjavoru da je tri decenije od okončanja Odbrambeno–otadžbinskog rata nepoznata sudbina velikog broja ljudi i da se na području Republike Srpske na spisku nestalih još nalazi 1.627 lica.
"To je veliki broj s obzirom na teritoriju koju pokrivamo, broj stanovnika i da je prošlo 30 godina od kraja rata, a imajući u vidu tempo pronalaženja taj proces neće imati kraj, odnosno mi nećemo moći reći da je on završen", rekla je Graorčeva novinarima.

Ona je, nakon parastosa i polaganja vijenaca kod Spomenika junacima grada, povodom obilježavanja Dana Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prnjavor, dodala da se 126 boraca vode kao nestali na Ozrenu, a na ovom ratištu nestao je i veliki broj boraca iz Prnjavora zbog čega je 27. maj datum koji je duboko urezan u sjećanje svih koji još traže nestale članove svoje porodice.

Ona je napomenula da upravo Ozren svima budi teške emocije jer se na ovoj planini nalazio kamp mudžahedina, srpski borci su stradali na najsvirepije načine, a izmještene su i grobnice u kojima su se nalazila tijela srpskih boraca.

Kao jedan od uzroka zastoja u procesu traženja nestalih Graorčeva je navela osnivanje Instituta za nestala lica BiH i prelazak nadležnosti procesa traženja na nivo BiH.

"Smatramo da je jedino rješenje, u ovom trenutku, vraćanje procesa na entitetski nivo. Imamo apsolutnu podršku predsjednika Republike Srpske i svih institucija Srpske da se ovaj proces pokrene i da pokušamo doći do informacija o nestalima", rekla je Graorčeva novinarima.

Ona je podsjetila da u tri spomen-kosturnice u Republici Srpskoj, u Istočnom Sarajevu, Banjaluci i Nevesinju ima 570 posmrtnih ostataka za koje Međunarodna komisija zadužena za identifikaciju tvrdi da identifikacija nije moguća.

"To je nešto u šta ne možemo da povjerujemo jer je nemoguće da oni ne pripadaju ovom ratu i da nema dovoljno krvnih uzoraka jer medicina stalno napreduje pa nestalu osobu može da identifikuje i rođak, a ne samo najbliži srodnik. Zbog svega toga ne vjerujemo u priču da tijela ne mogu biti identifikovana", istakla je Graorčeva.

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prnjavor Željko Kerezović rekao je da ova organizacija 27. maj simbolično obilježava jer je na taj datum prije 30 godina na Ozrenu veliki broj Prnjavorčana dao život za Republiku Srpsku.

"U još dva navrata, u julu i septembru 1995. godine, 108 naših najboljih sinova dalo je život za Republiku Srpsku, mnogo ih je ranjeno, a nažalost neki od njih se nikada nisu vratili. Tragamo za posmrtnim ostacima 30 boraca, međutim zbog izmještanja masovnih grobnica sve je teže doći do informacija, proces traženja odvija se preteško, ali mi nemamo pravo da odustanemo i nećemo", rekao je Kerezović novinarima.

On je napomenuo da je Prnjavor sa 626 poginulih boraca podnio veliku žrtvu u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, o čemu se treba što više pričati mladima, a o stradanju srpskog naroda učiti i u školama.

"Ne smijemo zaboraviti najveću žrtvu, posebno danas kada se vrši pritisak na srpski narod, na Republiku Srpsku, kada nas ucjenjuju, smjenjuju legitimno izabrane predstavnike vlasti, ukidaju nadležnosti. Naša poruka danas sa ovog mjesta je da moramo biti složni i jedinstveni kao što su naši junaci bili u ratu", rekao je Kerezović.

Parastosu i polaganju vijenaca prisustvovao je i gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš koji je rekao da će Gradska uprava uvijek davati punu podršku svim boračkim kategorijama.

"Tokom svih proteklih godina naše saradnje to smo i pokazali, između nas postoji, prije svega, uvažavanje i poštovanje, a podrška smo i u realizaciji njihovih projekata", naveo je Tomaš.

Tokom današnjeg pomena članovi porodica poginulih i nestalih boraca položili su cvijeće kod spomenika sa uklesanim likovima poginulih boraca, a parastosu su prisustvovali i predstavnici gradske Organizacije ratnih vojnih invalida, Boračke organizacije, Policijske stanice i Kola srpskih sestara.