Više od 24.000 ljudi umrlo od posljedica ekstremne vrućine ovog ljeta

Više od 24.000 ljudi umrlo je od posljedica ekstremnih vrućina širom Evrope ovog ljeta, od kojih je 16.500 bilo žrtva globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem, navodi se u najnovijem izvještaju Imperijal koledža u Londonu.

"Klimatske promjene su pojačale ljetnje temperature širom Evrope i dovele do dodatnih 16.500 smrtnih slučajeva više u poređenju sa ljetom bez ljudskih aktivnosti u smislu dodatnog zagrijavanja", navodi se u najnovijem izvještaju.

U izvještaju se precizira da je fokus bio na 854 evropska grada i da je utvrđeno da su klimatske promjene odgovorne za 68 odsto od 24.400 procijenjenih smrtnih slučajeva od vrućine ovog ljeta povećanjem temperature za do 3,6 stepeni.

Da bi utvrdili udio smrtnih slučajeva posebno usljed globalnog zagrijavanja, naučnici su koristili tehnike modeliranja i ispitali istorijske podatke o smrtnosti.

Najviše smrtnih slučajeva povezanih sa globalnim zagrijavanjem registrovano je u Italiji, gdje je 4.600 ljudi umrlo od posljedica toplotnih faktora koje je uzrokovao čovjek. Nakon Italije slijede Španija sa 2.800 smrtnih slučajeva i NJemačka sa 1.500.

Francuska je na četvrtom mjestu sa 1.400 smrtnih slučajeva, zatim Velika Britanija sa 1.100, Rumunija sa 1.000, Bugarska sa 552 i Hrvatska sa 268.

LJudi stariji od 65 godina su najosjetljiviji na toplotu i čine 85 odsto svih smrtnih slučajeva povezanih sa globalnim zagrijavanjem. Stoga, ekstremne toplote uzrokuju sve više smrtnih slučajeva među sve starijim stanovništvom Evrope.

U međuvremenu, stvarne brojke mogle bi biti i veće, jer gradovi proučavani u izvještaju čine samo 30 odsto evropskog stanovništva.

"Pored toga, vruće vrijeme je `tihi ubica` jer se većina smrtnih slučajeva povezanih sa toplotom ne bilježi kao takva", navodi se u izvještaju.