Kako vještačka inteligencija utiče na tržište rada: Prilike, izazovi i budućnost zaposlenja

Prema nedavnom istraživanjima, ova promjena je vođena sposobnošću vještačke inteligencije da automatizuje niz zadataka koje tradicionalno obavljaju ljudi, što podstiče preduzeća da prilagode svoje strategije radne snage.

Izvještaj o budućnosti poslova naglašava da, iako mnoge kompanije predviđaju otpuštanje radnih mjesta, 77% anketiranih organizacija planira da organizuje prekvalifikaciju i usavršavanje svojih zaposlenih između 2025. i 2030. Ovo odražava sve veće prepoznavanje potrebe da se radnici osposobe za vještine neophodne za efikasnu saradnju sa vještačkom inteligencijom.

Za razliku od prethodnog izdanja, izvještaj za 2023. ne tvrdi da će vještačka inteligencija i druge tehnologije biti ukupno pozitivni za otvaranje novih radnih mjesta. Umjesto toga, priznaje se nijansirani uticaj, pri čemu određene uloge doživljavaju rast, dok se druge suočavaju sa padom.

Među ulogama za koje se očekuje da će doživjeti najveći pad su službenici poštanskih službi, izvršni sekretari i službenici na platnom spisku. Ove pozicije su posebno osjetljive na automatizaciju i druge transformativne trendove.

Zanimljivo je da se uloge kao što su grafički dizajneri i poslovni sekretari sada približavaju listi kategorija poslova koje najbrže opadaju, što je predviđanje koje nije viđeno u ranijim izdanjima izvještaja.

Ovo naglašava sve veće mogućnosti generativne vještačke inteligencije, tehnologije koja je sposobna da proizvede originalni tekst, slike i drugi sadržaj na osnovu korisničkih upita. Može se uočiti da generativna AI preoblikuje industrije i zadatke u svim sektorima.

Dok će neki radnici možda smatrati da su njihove uloge smanjene ili suvišne, drugi će vidjeti mogućnosti za saradnju sa mašinama, koristeći vještine usmjerene na čovjeka da dopune sposobnosti vještačke inteligencije.

Uprkos smanjenju radnih mjesta u određenim oblastima, potražnja za vještinama u vezi sa vještačkom inteligencijom raste. Skoro 70% kompanija planira da angažuje radnike vješte u dizajniranju AI alata i poboljšanja, dok 62% ima za cilj da regrutuje pojedince sposobne da efikasno sarađuju sa sistemima vještačke inteligencije.

Izvještaji pokazuju oprezno optimističan izgled, sugerišući da primarni uticaj tehnologija poput generativne vještačke inteligencije može da leži u njihovom potencijalu da povećaju ljudske vještine kroz saradnju ljudi i mašina, a ne direktnu zamjenu.

Međutim, stvarnost za mnoge radnike je manje pozitivna, jer su kompanije kao što su Dropbox i Duolingo navele napredak AI kao razlog za otpuštanja.

Kako vještačka inteligencija nastavlja da preoblikuje radnu snagu, preduzeća moraju da uravnoteže automatizaciju sa inicijativama za prekvalifikaciju kako bi se snašli u ovoj složenoj transformaciji. 

Isticanje saradnje između ljudi i mašina može obezbijediti put ka održivoj budućnosti rada.

(Telegraf.rs/Goran Lazarov)