Ako ste igrali Pokémon Go pomogli ste vještačkoj inteligenciji da mapira svijet

Međutim, ono što mnogi nisu znali jeste da su svojim igranjem nesvjesno učestvovali u stvaranju tehnološkog sistema koji pomaže AI da razumije i mapira naš fizički svijet.

Kompanija Niantic, tvorac igre, nedavno je otkrila da su podaci koje su igrači dijelili – poput skeniranja lokacija i geolociranih slika – korišćeni za treniranje njihovog takozvanog Large Geospatial Model (LGM). 

Ovaj sistem, koji funkcioniše slično kao veliki jezički modeli (LLM), koristi milijarde slika i skenova kako bi omogućio AI da "razumije" svijet i povezuje različite lokacije u globalnu mrežu.

Kako je Pokémon Go postao alat za obuku AI

Da bi razvili svoju Visual Positioning System (VPS) platformu, Niantic je obučio preko 50 miliona neuronskih mreža, sa čak 150 triliona parametara. 

Podaci koji su igrači Pokémon Go-a nesvjesno generisali tokom igre omogućili su AI da "vidi" i "razumije" lokacije iz perspektive običnih ljudi, što ovu bazu podataka čini jedinstvenom u poređenju sa servisima poput Gugl Maps.

Niantic tvrdi da sada ima skenove za čak 10 miliona lokacija širom svijeta, od kojih je preko milion već aktivirano u njihovom VPS sistemu. Svake nedjelje stiže oko milion novih skenova, što dodatno unapređuje sposobnost AI da percipira našu planetu. 

Ovi skenovi ne samo da bilježe lokacije već dolaze i sa pozicijama kamere i drugim detaljima, pružajući bogat skup podataka za obuku.

Kako će Niantic koristiti podatke?

Iako tehnologija iza Large Geospatial Modela ima potencijal da unaprijedi AR igre ili čak ponudi alternativu servisima poput Gugl Maps-a, mnogi se pitaju kako će Niantic koristiti prikupljene podatke. 

Postoji zabrinutost da bi ovi podaci mogli završiti u rukama trećih strana i biti upotrijebljeni za nadzor ili druge, manje humane primjene. Na primjer, neki strahuju od moguće zloupotrijebe u automatizovanim sistemima, poput AI dronova ili nadzornih mreža.

Još od 2016. godine, Pokémon Go je privlačio pažnju zbog svoje upotrijebe podataka korisnika. 

Niantic je već bio pod kritikama zbog prakse 'surveillance kapitalizma', gdje su podaci igrača korišćeni za kreiranje PokéStop-a blizu poslovnih objekata koji su za to plaćali. Činjenica da je igra bila dio razvoja vještačke inteligencije samo je još jedna epizoda u dugoj priči o kontroverzama ove kompanije.

Da li smo zaista iznenađeni?

Sa današnje tačke gledišta, mnogi smatraju da je trebalo predvidjeti ovakav razvoj događaja. Nianticova praksa djeluje kao prirodan nastavak trenda korišćenja korisničkih podataka za unapređenje tehnologije. 

Međutim, ostaje pitanje koliko su korisnici zaista bili svjesni svog učešća u ovom procesu i kako će ova tehnologija uticati na budućnost?

(telegraf.rs)