Da li se milijarderi plaše svoje kreacije pa prave bunkere

Projekat bi trebao uključivati i sklonište s vlastitim zalihama energije i hrane, iako je stolarima i električarima koji su radili na lokaciji bilo zabranjeno govoriti o tome putem ugovora o povjerljivosti. Cijeli je projekat od pogleda sa obližnje ceste zaklanjao zid visok gotovo dva metra, piše BBC.

Upitan prošle godine gradi li bunker za smak svijeta, osnivač Facebooka kratko je odgovorio: "ne". Objasnio je da je podzemni prostor od oko 465 kvadratnih metara "samo malo sklonište, to je kao podrum".

To ipak nije zaustavilo nagađanja, kao ni njegova odluka o kupovini 11 nekretnina u četvrti Crescent Park u Palo Altu u Kaliforniji, gdje je navodno dodao podzemni prostor od 650 kvadratnih metara. Iako se u njegovim građevinskim dozvolama spominju podrumi, neke komšije to nazivaju bunkerom.

Slične se priče vežu i uz druge tehnološke lidere, od kojih su neki navodno kupovali zemljišta s podzemnim prostorima, spremnim za prenamjenu u luksuzne višemilionske bunkere.

Rid Hofman, suosnivač LinkedIna, govorio je o "osiguranju od apokalipse", tvrdeći da ga ima otprilike polovina superbogatih, pri čemu je Novi Zeland popularna destinacija. Postavlja se pitanje - pripremaju li se oni zaista za rat, posljedice klimatskih promjena ili neku drugu katastrofu o kojoj mi ostali još ne znamo?

Posljednjih godina, napredak vještačke inteligencije (AI) samo je pridodao tom popisu potencijalnih prijetnji. Mnogi su duboko zabrinuti zbog brzine kojom se tehnologija razvija. Među njima je navodno i Ilja Satskever, glavni naučnik i suosnivač kompanije OpenAI.

Do ljeta 2023. godine postajao je sve uvjereniji da su naučnici na ivici razvoja opšte vještačke inteligencije (AGI) - tačke u kojoj mašine dostižu ljudsku inteligenciju. Navodno je predložio da kompanija iskopa podzemno sklonište za svoje vrhunske naučnike prije nego što se takva tehnologija pusti u svijet.

"Definitivno ćemo izgraditi bunker prije nego što objavimo AGI", navodno je rekao.

To baca svjetlo na neobičnu činjenicu: mnogi vodeći kompjuterski naučnici i tehnološki lideri, koji naporno rade na razvoju izuzetno inteligentnog AI-ja, istovremeno se duboko boje onoga što bi ta tehnologija jednog dana mogla učiniti.

"AGI će doći prije nego što mislimo"

Tehnološki lideri tvrde da je AGI neizbježan. Šef OpenAI-ja Sam Altman rekao je u decembru 2024. da će doći "prije nego što većina ljudi na svijetu misli".

Sir Demis Hasabis, suosnivač DeepMinda, predvidio je dolazak AGI-ja u sljedećih pet do deset godina, dok je osnivač Anthropica Dario Amodei prošle godine napisao da bi "moćna AI" mogla biti s nama već 2026. godine.

Drugi su, pak, sumnjičavi.

"Naučna zajednica kaže da je AI tehnologija nevjerovatna, ali nije ni blizu ljudskoj inteligenciji", ističe Dejm Vendi Hol, profesor kompjuterskih nauka na Univerzitetu Sautempton.

Slaže se i Babak Hodžat, glavni tehnolog u kompanij Cognizant, koji kaže da bi za to bio potreban niz "temeljnih proboja".

Malo je vjerovatno da će se AGI pojaviti u jednom trenutku; radi se o tehnologiji koja se brzo razvija. Ipak, ideja uzbuđuje Silicijumsku dolinu jer se smatra pretečom nečega još naprednijeg: ASI-ja, ili vještačke superinteligencije, koja nadmašuje ljudsku.

Utopija ili distopija?

Zagovornici AGI-ja i ASI-ja gotovo su jevanđelski nastrojeni prema njihovim prednostima. Tvrde da će pronaći lijekove za smrtonosne bolesti, riješiti klimatske promjene i izumiti neiscrpne zalihe čiste energije.

Ilon Mask je čak tvrdio da bi superinteligentna AI mogla uvesti eru "univerzalno visokih prihoda".

"Svako će imati najbolju medicinsku njegu, hranu, kućni prevoz i sve ostalo. Održivo obilje", rekao je.

Naravno, postoji i zastrašujuća strana, piše "BBC". Šta ako tehnologiju otmu teroristi i koriste je kao oružje? Ili ako sama odluči da je čovječanstvo problem i uništi nas?

"Ako je pametnija od vas, onda je moramo držati pod kontrolom. Moramo je moći isključiti", upozorio je Tim Berners Li, tvorac World Wide Weba.

Vlade preduzimaju određene korake. U SAD je tadašnji predsjednik Džozef Bajden 2023. donio izvršnu uredbu koja zahtijeva od AI kompanija dijeljenje rezultata sigurnosnih testova s vladom. U Ujedinjenom Kraljevstvu osnovan je Institut za sigurnost AI-ja kako bi se bolje razumjeli rizici.

Je li sve to alarmistička besmislica?

Nil Lorens, profesor mašinskog učenja na Univerzitetu Kembridž, smatra da je cijela rasprava besmislena.

"Pojam opšte vještačke inteligencije je apsurdan kao i pojam 'vještačkog opšteg vozila'", tvrdi on.

Za njega je razgovor o AGI-ju distrakcija od stvarnih problema.

"Velika briga je što smo toliko uvučeni u narative velikih tehnoloških kompanija o AGI-ju da propuštamo načine na koje trebamo poboljšati stvari za ljude", dodaje on.

Trenutni AI alati dobri su u prepoznavanju obrazaca, ali ne "osjećaju", bez obzira na to koliko njihovi odgovori bili uvjerljivi.

Vins Linč, izvršni direktor kompanije IV.AI, takođe je oprezan.

"To je sjajan marketing. Ako ste kompanija koja gradi najpametniju stvar koja je ikada postojala, ljudi će vam htjeti dati novac", kaže on, dodajući da AGI nije nešto što je udaljeno samo dvije godine.

Inteligencija bez svijesti

Na neki način, AI je već nadmašila ljudski mozak u određenim zadacima. Generativni AI alat može u jednom trenutku biti stručnjak za srednjovjekovnu istoriju, a u sljedećem rješavati složene matematičke jednačine.

Ipak, biološki ljudski mozak i dalje pobjeđuje. S oko 86 milijardi neurona i 600 hiqada milijardi sinapsi, daleko je složeniji od vještačkih ekvivalenata.

"LLM-ovi (veliki jezički modeli) nemaju metakogniciju, što znači da ne znaju šta znaju. Čini se da ljudi imaju introspektivnu sposobnost, ponekad nazvanu sviješću, koja im omogućava da znaju šta znaju", objašnjava Hodžat.

To je temeljni dio ljudske inteligencije - i onaj koji tek treba biti repliciran u laboratoriji.

Vučić poslao poruku Srbima na Kosovu uoči izbora