Urednik sa Harvarda: Ukinuti odluke visokih predstavnika, Tramp će u vidu Dodika dobiti prijatelja

Trostruki razvoj događaja u julu 2026. godine ističe trostruki odgovor na ovo pitanje u vezi sa BiH, centralnoevropskom zemljom formiranom Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine, kojim je okončan rat i stvorena dva pravna entiteta: Republika Srpska, koju uglavnom čine pravoslavni hrišćani i FBiH koju uglavnom čine muslimani (zvani Bošnjaci), sa značajnom manjinom etnički hrvatskih rimokatoličkih hrišćana, piše urednik Harvard Journal of Law & Public Policy Tijago de Almeida Graf.

Tekst prenosimo u cijelosti:

Prvo, 1. jula 2026. godine, dok smo slavili 250 godina nezavisnosti od tiranina po imenu kralj Džordž III, neizabrani njemački "visoki predstavnik"u BiH, Kristijan Šmit, koji je, poput Džordža III, donosio ono što je naša Deklaracija od 4. jula 1776. nazvala "Aktima lažnog zakonodavstva", podnio je ostavku.

Drugo, naša 250. godišnjica početka našeg Revolucionarnog rata podsjeća nas da se ratovi dešavaju i da se naša bezbjednost nikada ne sme uzimati zdravo za gotovo.

Treće, 13. jula 2026. godine, lideri dvije političke stranke u BiH, jedna koja predstavlja Srbe pravoslavne hrišćane (Savez nezavisnih socijaldemokrata, takođe poznat kao SNS“), i jedna koja predstavlja hrvatske rimokatoličke hrišćane (Hrvatska demokratska zajednica, takođe poznata kao HDZ), u zajedničkoj javnoj izjavi su se u suštini složili sa mišljenjem Ustavnopravnog odbora Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od 13. februara 2026. godine da "visoki predstavnik u BiH nema ustavna ovlašćenja da donosi zakone".

Prema jednom novinskom izvještaju, "lider SNSD-a Milorad Dodik i lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavili su u Mostaru da su se složili da sve odluke koje su nametnuli visoki predstavnici treba poništiti".

Povodom ove prve te vrste zajedničke izjave Srba, pravoslavnih i Hrvata, rimokatoličke crkve, prva enciklika prvog pape rođenog u Americi, "Magnifica Humanitas: Humanity In Its Grandeur" pape Lava XIV, ističe jedan od ključeva za rješavanje 30 godina neuspjelog procesa izgradnje nacije u BiH: "Princip supsidijarnosti... podstiče nas da prevaziđemo bilo koji oblik paternalističkog ili na dobrobiti zasnovanog upravljanja društvenim životom, već da umesto toga promovišemo kulturu zajedničke odgovornosti u državi koja cijeni građansku inicijativu i. odluke se donose na nivou koji je najbliži uključenim licima".

Danas, tri različita naroda u BiH nude tri strateška odnosa koji čekaju da budu njegovani: katolički hrišćanski Hrvati, rođaci našeg NATO saveznika Hrvatske; pravoslavni hrišćanski Srbi, koji su više puta birali protrampovskog lidera po imenu Milorad Dodik; i muslimanski Bošnjaci, čiji je prosperitet bolje obezbijeđen američkom trgovinom i investicijama nego pokroviteljstvom Turske, zemalja Zaliva ili Irana.

Skoro tri decenije, ovom evropskom zemljom tri različita naroda ne upravljaju lideri koje ti narodi biraju, već neizabrani strani birokrata poznat kao "visoki predstavnik".

U svakom slučaju, imenovanjem Amerikanca na funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika 1. jula 2026. godine, dolazi trenutak da se tiranska "Bonska ovlašćenja" Kancelarije visokog predstavnika – na osnovu kojih su donijeti, da citiramo našu Deklaraciju nezavisnosti od 4. jula 1776. godine, "stotine akata navodnog zakonodavstva" - proglase ništavnim od samog početka ("void ab initio"), odnosno kao da nikada nisu ni postojala.

Kada se to dogodi, narod BiH moći će sam da odlučuje o svojoj budućnosti, a Amerikanci će moći da ulažu u prijateljsku evropsku zemlju. Što je najvažnije, ukoliko predsjednik Donald Tramp uzvrati podršku koju je više puta dobio od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Amerika će u BiH – u našoj globalnoj trci za ključnim strateškim resursima - dobiti prijatelja i partnera.

Nedavna dešavanja u BiH otvorila su vrata predsjedniku Donaldu Trampu da uzvrati podršku koju je u više navrata dobio od predsjednika Milorada Dodika.

Kompletan tekst na engleskom jeziko pogledajte OVDJE.