„Politika treba da bude u službi privrede“: Žana Arsić o borbi malih preduzetnika, ženskom preduzetništvu i novim planovima

Mali preduzetnici su čuvari socijalnog mira u Republici Srpskoj. Kroz digitalizaciju, reformu obrazovanja i nove programe podrške za žene i mlade, možemo stvoriti ambijent u kojem se od sopstvenog rada i zanata može kvalitetno živjeti, poručuje za Provjereno.info Žana Arsić, predsjednica Zanatsko-preduzetničke komore regije Banja Luka.

1. Kada pogledate period iza Vas, šta biste izdvojili kao najznačajnije što je Komora do sada uradila za svoje članove?

Kada pogledamo unazad ovih četiri i po godine ciklusa u Komori, mislim da je naša prva inicijativa, koja je pokrenuta odmah po sazivanju Skupštine Područne komore samostalnih preduzetnika Banja Luka, bila podizanje granice za ulazak u sistem PDV-a sa 50 na 100 hiljada KM. Nakon toga, najznačajniji rezultat je ostvarivanje prava na refundaciju bolovanja za preduzetnike, koji sve od završetka rata nisu imali to pravo.

Takođe, izradili smo novi Zakon o preduzetnicima Republike Srpske u saradnji sa Ministarstvom privrede i preduzetništva. Sve naše sugestije su uvažene, tako da danas samostalni preduzetnik ima pravo i da proda svoju radnju, ali i da je naslijedi.

Otvorena vrata za nova poslovna partnerstva sa Grčkom

2. Sa kojim problemima Vam se preduzetnici najčešće obraćaju? Da li su to porezi i doprinosi, nedostatak radne snage, birokratija ili nešto drugo?

Izazovi su pojedinačni i zavise od konkretne šifre djelatnosti. Šarolikost i veliki dijapazon djelatnosti naših članova zahtijevaju mnogo veći kapacitet rada. U protekle četiri godine intenzivno smo prilagođavali poslovanje kako bismo razvijali preduzetništvo u pravom smeru.

Najčešći problem su zastarjeli zakoni koji dugi niz godina nisu prilagođavani savremenom načinu života i poslovanja. Danas svi pričaju o vještačkoj inteligenciji, dok naši preduzetnici često koriste tradicionalne metode. Moramo ih motivisati i kontinuirano obrazovati kako bi njihovo poslovanje odgovorilo zahtjevima vremena u kojem živimo.

3. Koji su sljedeći ciljevi i planovi Komore?

Naš osnovni cilj jeste da dodatno unaprijedimo kompletne uslove i atmosferu za poslovanje samostalnih preduzetnika, kako u banjalučkoj regiji, tako i u cijeloj Republici Srpskoj. Sve što smo u protekle četiri godine zacrtali, to smo i ostvarili.

Republika Srpska predstavljena u Valensiji: Nove prilike za domaće privrednike

Posebno smo ponosni na našu Međunarodnu konferenciju zanatstva i preduzetništva, koja već četiri godine okuplja preduzetnike iz Srpske, regiona i Evrope. To je jedinstvena konferencija na kojoj se ne plaća kotizacija, a preduzetnici imaju priliku da kroz panele, obuke i direktan razgovor sa predstavnicima institucija dobiju odgovore na sva pitanja koja ih muče.

4. Sve više se govori o ženskom preduzetništvu. Koliko su žene danas zastupljene među preduzetnicima?

Žene u Republici Srpskoj čine više od 33% vlasnika biznisa. To je izuzetan rezultat, posebno kada se uporedi sa regionom i Evropskom unijom. Na primjer, Srbija je prije nekoliko godina imala samo 17% učešća žena i kroz razne programe podrške nastojala da dostigne evropski prosjek od 33% do 35%.

Mi u Republici Srpskoj taj evropski prosjek imamo već danas i to bez posebnih, zasebnih programa podrške namjenjenih isključivo ženama. Zamislite koliko bi ženskih biznisa bilo kada bi postojali posebni ciljani programi!

5. Da li ženama više nedostaje finansijska podrška, znanje, umrežavanje ili ohrabrenje da uđu u preduzetničke vode?

Finansijska podrška je od ključnog značaja za ekonomsko osnaživanje žena, ali moramo znati da su žene, prema svim statistikama, izuzetno odgovorne kada je riječ o vraćanju kreditnih sredstava i redovnom izmirenju svih obaveza prema državi. Zbog toga biznisi koje vode žene zaista zaslužuju posebnu vrstu sistemske podrške.

6. Ima li dovoljno institucionalne podrške za žene koje žele da pokrenu ili prošire posao?

Upravo smo u avgustu pokrenuli zajedničku inicijativu zajedno sa Područnom privrednom komorom Banja Luka i Privrednom komorom Republike Srpske prema Vladi RS za formiranje posebnih programa podrške za žene i mlade. Naš cilj je da institucije prepoznaju značaj ovih kategorija i obezbijede im konkretne uslove za rad.

7. Šta je najveća prepreka mladom čovjeku koji danas u Banjaluci želi da pokrene svoj posao? Može li zanat ponovo postati atraktivan izbor?

Mladim ljudima najviše nedostaje početni kapital, jer u tim godinama nemaju ušteđevinu, već se uglavnom oslanjaju na pomoć roditelja. Potrebni su nam posebni fondovi koji će im omogućiti startna sredstva. Kroz razgovore sa Vladom predložićemo da Investiciono-razvojna banka RS (IRB), koja već nudi povoljne stambene kredite, ponudi i povoljne kreditničke linije za započinjanje biznisa mladih.

Takođe, zanat može biti veoma atraktivan, ali moramo reformisati obrazovanje. Trogodišnje školovanje za zanatlije više nije dovoljno, jer savremeni biznis traži poznavanje stranih jezika, menadžmenta i informatike. Zalažemo se da se školovanje vrati na četiri godine, kako bi deca iz škole izlazila kao obrazovana radna snaga spremna za tržište ili nastavak studija.

8. Koliko su visoki troškovi rada i druga davanja državi opterećenje za male preduzetnike?

Troškovi poslovanja zavise i od sredine. Veći grad poput Banjaluke donosi i veće troškove života i poslovanja. Ipak, poreska politika u Republici Srpskoj je trenutno među najpovoljnijima u regionu i Evropi, jer samostalni preduzetnici plaćaju svega 2% poreza na dobit.

Porezi i doprinosi za ovu godinu su rasli srazmjerno sa najnižom platom i jesu opterećenje u odnosu na prosječne plate i skupu potrošačku korpu. Zato Komora mora biti ravnopravan pregovarač u socijalnom dijalogu sa sindikatima, Unijom poslodavaca i Vladom. 27.000 samostalnih preduzetnika to svakako zaslužuje.

9. Koliko politika zaista sluša privredu kada donosi zakone i mjere koje se tiču poslovanja?

Uvijek ističem jednu rečenicu: politika treba da bude u službi privrede, a ne privreda u službi politike. Politikom treba da se bave ljudi koji su već prošli kroz privredu, koji su stvarali novu vrijednost i koji su društveno i socijalno aktivni. Uspješni privrednici su uvijek i dobri političari jer razumiju sistem od samog početka.

Jedan od razloga zašto sam se i sama uključila u politički život je upravo mogućnost da kroz Skupštinu utičemo na zakonodavstvo i stvaranje boljeg i stabilnijeg ambijenta za domaće i strane ulagače.

10. Šta je prema Vašem mišljenju najveći problem poslovnog ambijenta u Republici Srpskoj danas?

Ranije smo imali veoma slabe uslove podrške kroz grantove i subvencije, ali se to u poslednje tri-četiri godine značajno popravilo. Broj preduzetnika koji apliciraju za podsticaje Ministarstva privrede se svake godine udvostručuje.

Najveći zadatak sad je da preduzetnici postanu finansijski i digitalno pismeni, da prate informacije koje objavljujemo na sajtu i društvenim mrežama i da aktivno učestvuju u svim savremenim privrednim tokovima.

11. Šta biste poručili mladom čovjeku koji razmišlja da ode iz Banjaluke jer ovdje ne vidi poslovnu perspektivu?

Ne vidim nijedan razlog zašto bi mladi ljudi odlazili iz Banjaluke. Uz povoljnu poresku politiku, podršku institucija i nove fondove za mlade, možemo stvoriti odličnu atmosferu za razvoj privatnog biznisa.

Mali preduzetnici su ti koji čuvaju socijalni mir u Republici Srpskoj. Moramo ulagati u preduzetništvo, čuvati stare zanate kao deo naše kulture i poručiti mladima da ovde postoji sigurna budućnost za sve koji žele da rade i razvijaju svoje ideje.