Rekordan broj Amerikanaca živi s roditeljima zbog visokih troškova

Podaci za 2025. godinu otkrivaju da je trećina mladih u dobi od 25 do 35 godina - njih 25,2 miliona - živjela s roditeljima.

Od tog broja, 70 odsto ih je bilo zaposleno, a mnogi su imali i fakultetsku diplomu. To ukazuje da porast zajedničkog stanovanja nije posljedica stanja na tržištu rada, već prvenstveno visokih troškova života.

Ključni problem

Prema podacima agencije za nekretnine, prosječna tražena kirija na nacionalnom nivou viša je za 18 odsto u odnosu na period prije pandemije, dok je prosječna cijena oglašenih nekretnina porasla za čak 34 odsto.

"Svaka odrasla osoba koja i dalje živi u svojoj dječjoj sobi predstavlja jedno neformirano domaćinstvo, jedan nepotpisani ugovor o zakupu i jednu nekupljenu prvu nekretninu", izjavila je Hana Džons, viši ekonomista na portalu Rieltor.kom.

Mladima je sve teže, pogotovo poslije pandemije

Najnoviji podaci odražavaju kako se američka privreda, naročito od pandemije, pokazala izuzetno teškom za mlade i one koji su tek diplomirali. Otprilike 40 odsto osoba koje su nedavno završile fakultet radi poslove za koje nisu kvalifikovani, odnosno za koje nije potrebna diploma.

Od 2020. godine diplomci bilježe više stope nezaposlenosti od svih ostalih radnika, što je preokret dugogodišnjeg trenda. Mnogi mladi takođe izražavaju duboku ekonomsku nesigurnost, od pronalaska posla do napredovanja na postojećem radnom mjestu.

Brzorastuća inflacija nedavno je dostigla trogodišnji maksimum, poništivši time jednogodišnji rast plata, prema podacima Biroa za statistiku rada (Bureau of Labor Statistics). Inflacija je u maju skočila na 4,2 odsto, podstaknuta naglim rastom cijena nafte zbog rata na Bliskom istoku, što bi moglo dodatno odgoditi mogućnost osamostaljenja mladih.

Posljedice za sve generacije

Iako životom kod kuće mnogi mladi mogu uštedjeti hiljade na kiriji, time možda odgađaju kupovinu prve nekretnine, koja je i dalje ključan pokretač stvaranja bogatstva, rekla je Džons. Dodala je kako tipičan kupac prve nekretnine danas ima 40 godina.

Ovaj trend ima posljedice i za roditelje čija "gnijezda" nisu prazna. Džons navodi kako su roditelji možda prisiljeni da odgode penziju, planove o preseljenju u manji dom ili da posegnu za vlastitom ušteđevinom.

Osim društvenih, emocionalnih i finansijskih implikacija, porast broja mladih koji žive s roditeljima produbio je i probleme na tržištu nekretnina. Manji broj onih koji kupuju prvu nekretninu znači i manju fluktuaciju na tržištu, što dodatno smanjuje već ograničenu ponudu i otežava borbu mladih za pristupačno stanovanje.

Priča o stanovanju, a ne o nezaposlenosti

Analitičari portala Rieltor uporedili su današnje podatke s onima s početka 2000-ih. Otkrili su da bi, da su se obrasci suživota iz ranijih decenija održali, danas 4,86 miliona manje mladih živjelo s roditeljima. "Podaci nisu iznenađujući s obzirom na to što znamo o dostupnosti stanova. No, postaju vrlo upečatljivi kada ih uporedimo s ranim 2000-im i tadašnjim normama. Sa 27 ili 28 odsto došli smo na 33 odsto", rekla je Džons.

Istakla je da su stope zaposlenosti u ovoj dobnoj grupi ostale stabilne tokom posljednjih decenija, naglašavajući da je "ovo zapravo priča o stanovanju". "Nije stvar u tome da mladi nemaju posla pa se moraju vraćati kući", objasnila je. "Oni imaju posao, ali im je život kod kuće finansijski najisplativija opcija... Ne radi se o tome da ti odrasli ljudi nemaju sredstava, već o tome da nemaju prilika."