Nove smjernice Evropske komisije: Građani da pripreme ruksak za evakuaciju i zalihe za 72 časa

Evropska komisija predstavila je nove smjernice kojima poziva građane Evropske unije da se bolje pripreme za vanredne situacije i katastrofe. Preporuke uključuju pripremu zaliha hrane, vode i osnovnih potrepština dovoljnih za preživljavanje tokom prva tri dana, dok ne stigne organizovana pomoć nadležnih službi.

Smjernice je na Evropskom forumu civilne zaštite u Briselu predstavila evropska komesarka za pripravnost i upravljanje krizama Hadža Lahbib.

Istakla je da su u kriznim situacijama prvi časovi od presudnog značaja i da svaki građanin mora znati kako da zaštiti svoju porodicu i pomogne drugima. Naglasila je da priprema počinje u sopstvenim domovima, školama i lokalnim zajednicama.

Glavni naglasak preporuka stavljen je na samostalno preživljavanje tokom prva tri dana krize.

Evropska komisija savjetuje građanima da u domaćinstvima imaju pripremljene osnovne zalihe, kao i unaprijed spakovanu torbu ili ruksak za hitne slučajeve, sa najneophodnijim stvarima u slučaju brze evakuacije.

Cilj je da građani mogu zadovoljiti osnovne potrebe dok se sistem pomoći u potpunosti ne uspostavi na terenu.

Osim zaliha za domaćinstva, smjernice obuhvataju još tri ključne oblasti: uvođenje edukacije o kriznim situacijama u vrtiće i osnovne škole kroz aktivnosti prilagođene uzrastu djece, bez izazivanja straha, zatim posebne mjere zaštite za lica sa invaliditetom, kako niko ne bi ostao zapostavljen, te jasnije i brže informisanje javnosti o opasnostima.

Milioni iz Crne Gore išli ka Alta banci

Evropska komisija predložila je i uvođenje zvaničnog Evropskog dana pripravnosti, koji bi se svake godine obilježavao 23. oktobra, počevši od 2027. godine.

Taj datum odabran je jer označava osnivanje evropskog Mehanizma civilne zaštite 2001. godine, a cilj je podsticanje građana i lokalnih vlasti na redovne vježbe i podizanje svijesti o potencijalnim opasnostima.

Prijedlog je proistekao i iz preporuka panela evropskih građana, u kojem je 150 stanovnika iz svih država članica EU zatražilo veće uključivanje javnosti u sisteme zaštite i spasavanja.

Uz uputstva za građane, Brisel je donio i preporuke za države članice o sprovođenju redovnih testova otpornosti na krize i izradi planova za kontinuitet rada.

Od nacionalnih centara civilne zaštite traži se da obezbijede nesmetan rad i koordinaciju pomoći 24 časa dnevno, čak i u uslovima ozbiljnih poremećaja, poput nestanka električne energije, prekida komunikacionih mreža ili sajber napada.

Iako nove smjernice nisu pravno obavezujuće, one predstavljaju važan dio šire evropske strategije za jačanje otpornosti na krize.

Strategija se zasniva na prošlogodišnjem izvještaju bivšeg finskog predsjednika Saulija Ninistea, u kojem je upozoreno da Evropa, zbog sve češćih klimatskih nepogoda i geopolitičkih prijetnji, mora razvijati kulturu spremnosti na krizne situacije u svim dijelovima društva, piše Indeks.hr.