Mediji: Đukanović na saslušanju odbio da se izjašnjava o slučaju Telekom

Bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović je, po savjetu advokata Svetlane Vujanović, odbio da se na saslušanju u Višem sudu u Podgorici izjašnjavao o pitanjima u vezi sa privatizacijom Telekoma iz 2005. godine.

Prema nezvaničnim informacijama podgoričkih "Vijesti", Đukanović je, između ostalog, pitan i da li je bilo ko od članova njegove porodice bio u ugovornom odnosu sa Telekomom Crne Gore prije ili nakon privatizacije.

Izvori tvrde da se dio pitanja koja su ostala neodgovorena odnosio i na postupke američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC), dokumentaciju o sumnjama u korupciju prilikom privatizacije telekomunikacionih kompanija u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, kao i na to kada je Đukanović prvi put saznao za postupke američkih i mađarskih nadležnih institucija.

Đukanović, navodi se, juče nije odgovorio ni na pitanje da li je odluka o isplati kontribucije manjinskim akcionarima pratila budžetske procedure za tu godinu, ali ni šta je bio razlog da se država obaveže da obezbedi dodatnu kontribuciju manjinskim akcionarima.

Navode i da su na početku suđenja Đukanović i njegov advokat Vujanović naglasili da neće odgovarati na pitanja, da ih nisu dobili, nakon čega im ih je sudija uručio.

Institut za javno zdravstvo Srpske: U bolnicama 43 pacijenta zbog teških akutnih respiratornih infekcija

- Rekla sam Milu Đukanoviću da se apsolutno ni na jednu riječ iz tog podneska ili na pitanje zaštitnika imovinsko-pravnih interesa ne izjašnjava, jer bi time dao legitimitet ovome - rekla je Vujanović juče novinarima ispred Višeg suda.

Prema riječima Vujanović, Vlada Crne Gore preuzela je ulogu državnog tužilaštva, a takvo postupanje je, ocjenjuje ona, nedopustivo miješanje politike u pravosuđe.

Saslušanje Đukanovića je zatražila kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, nakon što je Specijalno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) zbog nastupanja apsolutne zastarlosti krivičnog gonjenja.

- Država ima svoje organe - Vladu, državno tužilaštvo, Skupštinu - i svako radi svoj posao u okviru svojih nadležnosti. Nijedan od tih organa ne može preuzimati nadležnosti onog drugog - kazala je, između ostalog, Vujanović.

Ona je rekla da mržnja e može biti osnov za preduzimanje krivičnog gonjenja i smatra da je postupanje u ovom slučaju motivisano političkim razlozima.