Svijet

17.11.2026.

19:05

Evropa pregovara o miru bez Kaje Kalas: Kako je šefica diplomatije EU ostala po strani?

Lideri EU odbili su prijedlog da Kaja Kalas vodi pregovore o Ukrajini, prepustivši ključne mirovne razgovore novom timu i šefovima država.

Evropa pregovara o miru bez Kaje Kalas: Kako je šefica diplomatije EU ostala po strani?
Foto:Twitter

Izostavljanje Kaje Kalas iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini otvorilo je pitanje ne samo njenog političkog uticaja već i same uloge šefice diplomatije Evropske unije. Iako je odlučno pokušala da se nametne kao evropska predstavnica u razgovorima sa Moskvom, lideri EU nisu podržali njenu kandidaturu. Umjesto toga, formiran je pregovarački tim od sedam predstavnika, u kojem nema mjesta za visoku predstavnicu. Dok pojedini diplomati njenu izolaciju pripisuju političkim greškama i načinu rada, drugi ukazuju na širi problem - činjenicu da ključne odluke o ratu i miru sve više preuzimaju šefovi država i vlada.

Otkako je preuzela funkciju šefice diplomatije Evropske unije, Kaja Kalas suočila se sa brojnim neuspjesima, odbijanjima i političkim udarcima. Ipak, ovaj ju je posebno pogodio.

Prošle ned‌jelje Kalas je otputovala u Dablin, gd‌je je prisustvovala neformalnom samitu evropskih lidera i odlučno se založila za to da postane specijalna izaslanica Evrope u tekućim pregovorima čiji je cilj okončanje ruske invazije punog obima na Ukrajinu.

Svoj argument pred liderima predstavila je kao nešto što se samo po sebi podrazumijeva: upravo ste mene izabrali za tu ulogu.

"U junu 2024. godine lideri su donijeli odluku o tome ko će predstavljati EU kada je riječ o bezbjednosti i spoljnoj politici. Tada se razgovaralo i o tome da će se tokom ovih pet godina voditi pregovori sa Rusima", rekla je Kallas, osvrćući se na raspod‌jelu najviših funkcija na početku aktuelnog mandata evropskih institucija, te dodala:

"Ukoliko lideri žele da promijene taj dogovor, naravno da mogu, jer je to njihova odluka. Ipak, smatram da bi trebalo da usmjerimo energiju na suštinska pitanja".

Međutim, evropski lideri nisu prihvatili njen prijedlog i odlučno su ga odbacili. Prema riječima izvora upoznatih sa razgovorima iza zatvorenih vrata, italijanska premijerka Giorgia Meloni ocijenila je da Kallas nema dovoljan institucionalni autoritet i usprotivila se njenoj kandidaturi, piše Euronews.

Samit je završen dogovorom o proširenom zajedničkom evropskom timu za pregovore, koji će ukupno imati sedam predstavnika. Među njima, međutim, nema Kaje Kalas.

Kao dodatni udarac, mjesto Evropske unije u pregovorima podeljeno je između Evropskog savjeta i Evropske komisije. Predstavljaće ih visoki zvaničnici iz kabineta predsjednika Evropskog savjeta Antonija Coste i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen. Evropska služba za spoljne poslove (EEAS), institucija koju Kalas predvodi, ostala je izvan procesa.

Na pitanje o njenom izostavljanju, ni Costa ni Von der Leyen nisu stali u njenu odbranu.

Ostavljena po strani i politički marginalizovana, Kallas se sada suočava sa realnošću u kojoj je upravo ona, kao visoka predstavnica EU, kojoj je evropskim ugovorima povjereno vođenje zajedničke spoljne i bezbjednosne politike Unije, isključena iz najvažnijeg diplomatskog procesa na evropskom kontinentu još od završetka Hladnog rata.

Riječ je o toliko očiglednoj i dubokoj protivrečnosti da se dovodi u pitanje sama suština funkcije koju obavlja. Pojedini zvaničnici u Briselu smatraju da je ono što se dogodilo u Dablinu prirodna posljedica niza pogrešnih poteza i nespretnih izjava zbog kojih je Kallas postala sve kontroverznija, ali i sve usamljenija figura u prijestonici evropske diplomatije.

Kallas je izazvala nezadovoljstvo svojim izjavama koje su odstupale od usaglašenih stavova o osjetljivim pitanjima, poput Kine i Izraela, kao i pokretanjem inicijativa bez prethodnih konsultacija sa državama članicama ili uz minimalne konsultacije. Među njima je i formiranje ekspertske grupe za odbranu, čije je pokretanje u septembru otkazano u posljednjem trenutku, nakon protivljenja Italije, Francuske i drugih zemalja.

Nezadovoljstvo njenim radom podstaklo je i pozive na reformu. Njemačka je, na primjer, predložila da Kallas bude stavljena pod nadzor Ursule von der Leyen, po uzoru na hijerarhiju u nacionalnim vladama, u kojima je ministar spoljnih poslova podređen premijeru.

Jedan visoki diplomata ukazao je na to da se Kallas tokom ove godine protivila direktnim pregovorima sa Rusijom, da bi potom sama sebe predložila za specijalnu izaslanicu zaduženu za odnose sa Moskvom.

"Da je zaista razgovarala sa ljudima i konsultovala se sa njima, znala bi u kom pravcu se stvari razvijaju. Sada su je događaji pretekli", rekao je diplomata.

Ipak, priznao je da Kallas, kada je reč o suštini, nije u potpunosti u krivu.

"Od ovih pregovora ionako neće biti ništa. Nema šanse da Rusija konstruktivno učestvuje u njima", ocijenio je on.

I drugi diplomata iznio je kritike na račun Kallas, ocijenivši da je njen nastup u Dablinu bio veoma "nespretan". Posebno je problematičnom ocijenio njenu izjavu: „Rusi me ne žele“ za specijalnu izaslanicu.

Ovaj diplomata smatra da je Kallas zadržala način rada koji je imala dok je bila premijerka Estonije. Tada su joj otvoreni i čvrsti stavovi prema Rusiji donijeli političku popularnost širom Evrope. Međutim, na njenoj sadašnjoj funkciji takav pristup lako može da se obije o glavu.

"To nije bio pravi pristup. Dovela je sebe u tešku poziciju. I dalje razmišlja iz perspektive nekadašnje premijerke i zaboravlja da je njena uloga zapravo da usklađuje stavove ministara spoljnih poslova. Njen posao je da pronađe najmanji zajednički sadržalac među državama članicama", rekao je diplomata.

Osuđena na neuspjeh

Prijedlog visoke predstavnice bio je osuđen na neuspjeh iz razloga koji prevazilaze lične odnose, stil rukovođenja i političko iskustvo.

Rat Rusije protiv Ukrajine postao je centralno pitanje evropske političke agende. Odbrana, bezbjednost, trgovina, energetika, finansije, tehnologija, sankcije i pristupanje EU – sve je to povezano sa Ukrajinom. Milijarde evra obezbijeđene su za budžetsku, vojnu i humanitarnu pomoć. Način na koji će se rat završiti oblikovaće Evropu za generacije koje dolaze.

Zbog toga su se evropski lideri izuzetno aktivno uključili u ovaj sukob, uz brojne posjete Kijevu i sastanke na najvišem nivou. Odluka lidera Francuske i Velike Britanije da pokrenu inicijativu "Koalicija voljnih" možda najbolje ilustruje njihovu ličnu posvećenost ovom pitanju.

Međutim, takvo angažovanje išlo je na štetu ministara spoljnih poslova i značajno suzilo prostor za njihovo d‌jelovanje. Ministri se često nađu u međusobnim raspravama i pregovorima bez donošenja konkretnih odluka, koje na kraju donose državni i vladini lideri.

U slučaju mirovnih pregovora, lideri su se zapravo oslonili na svoje savjetnike za nacionalnu bezbjednost, koji su dio njihovih najužih timova. Čak je i američki predsjednik Donald Trump ovaj zadatak povjerio dvojici specijalnih izaslanika koje je lično odabrao - Steve Witkoffu i Jaredu Kushneru - umjesto državnom sekretaru Marku Rubiju, koji je, u poređenju sa Witkoffom i Kushnerom, zauzimao oštriji stav prema Rusiji. Kalas, čija je funkcija po rangu uporediva sa Rubijevom, suočila se sa sličnom situacijom.

Ranije ove godine Kallas je predstavila listu maksimalističkih zahtijeva za koje je smatrala da bi evropske zemlje trebalo da insistiraju da ih Rusija ispuni u okviru pregovora.

Iako je dokument bio povjerljiv, visoka predstavnica ga je toliko puta citirala, uključujući i tokom prošloned‌jeljnog samita u Dablinu, da je praktično postao javan. Dok su ministri spoljnih poslova dugo raspravljali o tom dokumentu, evropski lideri ga nikada nisu uzeli u razmatranje i nastavili su svoje razgovore kao da on ne postoji.

"Činjenica je da nijedan ministar spoljnih poslova nema očiglednu vodeću ulogu u ovom procesu. Ne zato što su ministri spoljnih poslova nevažni, već zato što odluke o kojima je riječ daleko prevazilaze okvire tradicionalne spoljne politike", rekao je treći diplomata, te dodao:

"Ovo je, doslovno, pitanje za šefove država i vlada. Oni su ti koji mogu da obezbijede političku usklađenost u različitim oblastima i na kraju preuzmu odgovornost za preuzete obaveze".

Četvrti diplomata bio je još sažetiji, poručivši da bi Evropa trebalo da usmjeri energiju na uspostavljanje "dosljednog i jedinstvenog stava" u pregovorima, umjesto da se bavi "neproduktivnim raspravama" o imenima.

Doduše, priča o marginalizaciji visoke predstavnice EU mnogo puta je ispričana i ranije, ali se do sada nije pokazala kao tačna – ili barem ne u potpunosti. Preovlađujuće mišljenje odgovornost za takvu situaciju pripisuje složenoj institucionalnoj strukturi EU, definisanoj evropskim ugovorima. Oni predviđaju visoku funkciju čiji je nosilac ograničen principom jednoglasnosti i nema ovlašćenja da nametne sprovođenje svojih odluka, što se smatra osnovnim uzrokom problema.

Ipak, većina diplomata saglasna je da način rada estonske političarke dodatno otežava njen položaj. Nedostatak podrške Evropske komisije, u kojoj obavlja funkciju potpredsjednice, kao i država članica, čije bi stavove trebalo da zastupa, čini je ranjivom na kritike. Kada se suoči sa negativnim reakcijama, prepuštena je sama sebi.

Van Brisela, međutim, Kalas i dalje uživa popularnost, a njeni direktni i odlučni stavovi o Rusiji često nailaze na pohvale i postaju viralni na društvenim mrežama. Njeni branioci kao argument u prilog njenom radu navode i činjenicu da je Kremlj otvoreno ne podnosi.

Na pitanje Euronewsa da li se kaje što se tako odlučno založila za mjesto specijalne izaslanice, Kalas je ostala pri svom stavu.

"Ostajem pri onome što sam rekla i spremna sam da obavljam taj posao", poručila je, pozivajući evropske lidere da poštuju ugovore EU na isti način na koji poštuju vladavinu prava.

Ipak, dodala je:

"Na neki način je i olakšanje što više ne razgovaramo o tome ko će biti izaslanik."

Pridružite se

Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici.

Provjereno.info