Milica Đorđević o klimatskim promjenama: El Ninjo i globalno zagrijavanje mijenjaju klimu Srpske

Klimatske promjene više nisu pitanje budućnosti, već realnost koja se sve snažnije odražava na život ljudi, privredu i prirodu. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, globalne temperature nastavljaju da obaraju rekorde, a dodatni doprinos zagrijavanju daje i snažan fenomen El Ninjo.

Milica Đorđević, meteorolog iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske je pojasnila da je El Ninjo prirodni klimatski fenomen koji nastaje usljed zagrijavanja površinskih voda u ekvatorijalnom dijelu Tihog okeana, ali da njegovi uticaji nisu ograničeni samo na taj dio svijeta. Zbog povezanosti klimatskih sistema, promjene temperature okeana utiču na atmosfersku cirkulaciju i vremenske prilike širom planete.

- Izražen El Ninjo dodatno pojačava globalno zagrijavanje i može doprinijeti intenziviranju ekstremnih vremenskih događaja, uključujući toplotne talase, suše i obilne padavine - kaže Đorđevićeva.

Govoreći o podatku da je globalna prosječna temperatura u prvih devet mjeseci ove godine bila 1,47 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka, Đorđevićeva je upozorila da je riječ o veoma zabrinjavajućem pokazatelju.

U protekla 24 časa rođene 32 bebe, prednjače djevojčice

- Jedan i po stepen možda ne zvuči mnogo, ali govorimo o globalnoj temperaturi, odnosno prosjeku mjerenja sa cijele planete. Postoji razlog zbog kojeg je upravo taj prag postavljen Pariškim sporazumom. Njegovo prekoračenje, a posebno dostizanje dva stepena, značilo bi ozbiljne promjene klimatskog sistema na koji smo navikli - istakla je Đorđevićeva za NSRS.

Dodala je da se posljedice globalnog zagrijavanja već ogledaju u porastu temperatura, promjenama količine i rasporeda padavina, kao i u sve većoj energiji dostupnoj za razvoj ekstremnih vremenskih nepogoda.

Posebno zabrinjava i zagrijavanje okeana, koje ima dugoročne posljedice na morske struje i klimatske sisteme. Kako je objasnila, okeani se zagrijavaju i hlade znatno sporije od atmosfere, zbog čega se posljedice takvih promjena mogu osjećati decenijama, pa i duže.

Kako kaže, klimatske promjene sve su vidljivije i na našem području, gdje se smjenjuju periodi obilnih padavina i dugotrajne suše.

- Ova godina bila posebno nepovoljna kada je riječ o rasporedu padavina. Nakon obilnijih padavina u Hercegovini tokom januara i februara, u martu je bilo problema sa poplavama, dok je period koji je uslijedio obilježila izražena suša, naročito tokom ljetnih mjeseci - kaže ona.

Ističe da su posljedice najviše osjetile poljoprivreda i vodoprivreda, ali i proizvodnja električne energije, koja se u velikoj mjeri oslanja na hidrološke prilike.

- Iz ekstrema prelazimo u ekstrem. Nakon dugog perioda suše, kada dođu obilnije padavine, vrlo je vjerovatno da ćemo ponovo imati probleme sa poplavama - upozorila je ona.

Prema njenim riječima, klimatske promjene ne pogađaju samo jednu privrednu granu. Posljedice osjećaju poljoprivreda, proizvodnja električne energije, turizam, ali i stanovništvo, posebno kada je riječ o bezbjednosti tokom ekstremnih vremenskih događaja.

Govoreći o predstojećoj zimi, Đorđevićeva je navela da trenutni klimatski pokazatelji upućuju na mogućnost toplije jeseni i zime od prosjeka, ali da to ne znači da neće biti hladnijih perioda i snježnih padavina.

Naglasila je da je još rano za preciznije sezonske prognoze, te da toplija zima ne isključuje povremene prodore hladnog vazduha. Kao povoljan pomak izdvojila je mogućnost obilnijih padavina u Hercegovini, koja se već duže vrijeme suočava sa izraženim nedostatkom kiše.

Jedan od najvažnijih mehanizama za ublažavanje posljedica ekstremnih vremenskih prilika jeste sistem ranog upozoravanja, koji građanima i institucijama omogućava da se pripreme za potencijalno opasne događaje.

Đorđevićeva je istakla da upozorenje koje stigne dan ili dva unaprijed može značajno doprinijeti zaštiti ljudskih života, pod uslovom da građani i nadležne službe na vrijeme reaguju.

Ipak, upozorila je i na problem širenja neprovjerenih informacija i senzacionalističkih naslova, koji mogu narušiti povjerenje javnosti u meteorološke prognoze.

Kao primjer navela je bombastične najave poput "arktičke zvijeri", koje mogu dovesti do toga da građani ozbiljna upozorenja u budućnosti ne shvate dovoljno ozbiljno.

- Mediji su takođe dio sistema ranog upozoravanja i zato je važno da vode računa o informacijama koje plasiraju. Netačni i senzacionalistički naslovi nikome ne donose dobro, a mogu dovesti do toga da ljudi ne povjeruju stvarnom upozorenju kada ono bude najpotrebnije - poručila je Đorđevićeva.