Manastir Krupa – vjekovna svetinja Srba u Dalmaciji treba našu pomoć

Manastir Krupa jedna je od najznačajnijih svetinja srpskog naroda u Dalmaciji.

Mjesto u kojem se vjekovima čuvaju pravoslavna vjera, duhovnost i nacionalni identitet.

Podignut 1317. godine, kao zadužbina srpskog kralja Milutina, predstavlja najstariji manastir u Dalmaciji, te je kao najzapadnija zadužbina Nemanjića, jedno od najstarijih svjedočanstava prisustva srpskog naroda na ovim prostorima.

Dodiku posebno priznanje povodom 50 godina Ekonomskog fakulteta u Brčkom

Prema predanju, njegovom nastanku prethodio je dolazak monaha iz manastira Krupa na Vrbasu. Tako su dvije Krupe, jedna u Dalmaciji, a druga u Krajini, postale trajna duhovna i istorijska veza srpskog naroda sa obe strane Une.

Manastir je kroz istoriju bio čuvar vjere, pismenosti, kulture i narodnog identiteta, ali i mjesto sabiranja i okupljanja pravoslavnog naroda.

Njegove zidine pamte vladavinu srpskih vladara, dolazak monaha, velike seobe, ratove, stradanja, osvajače i brojna obnavljanja. Manastir su gradili i obnavljali kralj Milutin, Stefan Dečanski, Car Dušan a u njemu su boravili i stvarali znameniti srpski duhovnici i književnici, među kojima su Dositej Obradović, Simo Matavulj i Gerasim Zelić.

Manastirska crkva i riznica čuvaju dragocjeno freskopisno, umjetničko i duhovno nasljeđe. I kada su ga istorijske neprilike ostavljale opustošenim, Krupa je iznova obnavljana, svjedočeći o istrajnosti naroda koji je nije zaboravio.

Naše dvije godine: Priču pišemo zajedno

Njen značaj zato daleko prevazilazi zidine manastirskog kompleksa i granice Dalmacije. Ona je dio zajedničkog duhovnog i kulturnog nasljeđa srpskog naroda, neraskidivo povezanog sa drugim srpskim zemljama. Čuvati i obnavljati manastir Krupu znači čuvati naše korijene, pamćenje i vjekovno prisustvo na prostoru Dalmacije. Jer manastiri nisu samo spomenici prošlosti – oni su živi zavjet koji smo dužni da ostavimo budućim generacijama. Nakon decenija čekanja ove godine je završen pirg manastira.

Surove velebitske bure i hladne zime, te vrela ljeta nameću potrebu za klimatizacijom manastira koja je povezana sa nužnom zamjenom električnih instalacija. Postojeće instalacije postavljene su daleke 1967. godine. Plan je da se u novom zvoniku postave i nova zvona. Ideja je dosta a sredstava je malo.

Fond "Časni pojas Presvete Bogorice": Predviđeno 100 stipendija za đake iz višečlanih porodica u Srpskoj i FBiH

Sreća je da postoje nacionalni svjesni privrednici koji su prepoznali trenutak i odlučili da pomognu. Nadolazeće donatorsko veče u mogao bi biti ispit za Banjaluku u kome ćemo saznati da li smo svjesni potrebe da se Krupa očuva i pomogne. Kako sijali, tako nam rađalo. U prilici smo da pišemo novo poglavlje istorije srpskog postojanja u Dalmaciji i tu priliku treba da iskoristimo.