Prijeti katastrofalno urušavanje na Alpima: Pukotina na planini Hohfogel širi se dramatičnom brzinom

Pukotina na vrhu planine Hohfogel na granici Njemačke i Austrije neprestano se širi, a naučnici očekuju odron od nekoliko stotina hiljada kubnih metara stijena.
Sa planine Hohfogel, visine 2.592 metra, u junu se već odronilo oko 2.000 kubika stijena, ali istraživači sada upozoravaju da je neizbježan novi, znatno veći odron.

Prema njihovim procjenama, niz padinu bi se moglo srušiti do 400.000 kubinih metara materijala.

Samom vrhu planine, koja je dio Algajskih Alpa, prijeti urušavanje jer se pukotina, prisutna još od 19. vijeka, neprestano širi.

Prema istirijskim zapisima, procjep je nekada bio širok koliko i ljudska ramena, a danas je narastao na nekoliko metara.

Razgovori u centrali SDA: Bakir Izetbegović i Željko Komšić o budućim koalicijama

Stručnjaci ovu kritičnu tačku prate već 12 godina. U početku su to radili terenskim izlascima, od 2018. koriste trajno postavljene senzore i mjernu opremu, dok se na terenu upotrebljava i dron sa laserskim skenerom.

Ovog proljeća instrumenti su zabilježili pomake od čak pet milimetara sedmično, što je u geološkom smislu veoma brzo, s obzirom na to da se Alpe u prosjeku pomjeraju 1,8 milimetara godišnje, piše "Evronjuz".

Podaci iz sistema za rano upozoravanje naveli su naučnike da izdaju upozorenje. Uspon sa austrijske strane već je neko vrijeme zatvoren za planinare, dok je pristup iz Njemačke i dalje otvoren.

Na Hohfogelu je postavljeno više od 30 senzora koji sa milimetarskom preciznošću prate cijeli vrh i bilježe svaki pomak. Stručnjaci sa Tehničkog univerziteta u Minhenu su 2024. godine glavnu pukotinu opisali kao procjep širok do šest metara, dug oko 35 i dubok oko 60 metara.

Naučnici smatraju da su jedan od uzroka sve bržeg pomjeranja stijena ekstremni vremenski uslovi.

"Na Hohfogelu je vidljiv jasan uticaj obilnih padavina, odnosno jakih kiša, grmljavinskog nevremena i topljenja snijega. To je sve češće i intenzivnije zbog klimatskih promjena, a što utiče na brzinu i učestalost ovakvih odrona", rekao je član tima sa Tehničkog univerziteta u Minhenu Johanes Lajnauer.