Priča o tome zašto se najjača evropska ekonomija ponekad naziva “zemljom trećeg svijeta” kada je u pitanju širokopojasni internet počinje osamdesetih kada je zapadnonjemačka Vlada Helmuta Šmita razvila tridesetogodišnju strategiju da zamijeni bakarne telefonske žice optičkim kablovima.

No, Helmut Kol, koji je naslijedio Šmita na mjestu kancelara, pokopao je taj plan i riješio da investira u razvoj kablovske televizije.

Njemačka nikada nije u velikom stilu razvukla optičke kablove po cijeloj zemlji. Mjestašca poput Mozea – koji je u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj – dobila su jeftinije bakarne kablove.

“Za postavljanje optičkih kablova bile bi potrebne godine, a ljudi nisu bili spremni da čekaju”, kaže Torsten Gerpot, profesor telekomunikacionog menadžmenta na visokoj školi “Merkator” u Duizburgu.

Neki stručnjaci “fatalnom greškom” nazivaju odluku iz 1995. da se telekomunikacije prepuste privatnicima. Kompanije su narednih godina jurcale da premreže gusto naseljene gradove, gdje se nazirala dobra zarada. Ali, nije im se isplatilo da zađu u svako selo gdje ima malo mušterija i kuće su udaljene jedna od druge.

NE PROPUSTITE
ODLUKA ZA SEDAM DANA Masovnom ubici Brejviku danas počinje saslušanje za puštanje na uslovnu kaznu

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime