Vidović: Prva emisija štednih obveznica Srpske predstavlja pilot-projekat

Vidovićeva je navela da je ovaj projekat značajan za budućnost i da se zato u narednim godinama stanovništvo mora obučavati radi veće finansijske pismenosti, pogotovo mladih.

- Želimo da se štednja građana, koja se nalazi u bankama ili kod njih, ulaže u kupovinu državnih obveznica i da na taj način podstičemo razvoj Srpske, od investicija pa nadalje, i da se ta sredstva vrate Republici Srpskoj - rekla je Vidovićeva novinarima u Banjaluci, gdje učestvuje na stručnoj konferenciji pod nazivom "Analiza uticaja javne potrošnje i zajmova na proces budžetiranja".

Ona je podsjetila da je kamata na te obveznice veća nego u bankama i da će građani imati dobitak od ulaganja u državne obveznice, te da je sigurnost isplate apsolutno zagarantovana.

Vidovićeva je rekla da će svaki upis obveznica biti prihvaćen, pa i izvan toga ako bude želje za dodatnim upisom.

- Naši depoziti u bankama, privatna štednja veći su od 4,5 milijardi KM i to je prilično neiskorišteno. Banke sa stranim kapitalom dio tih depozita iznose vani, što je štetno za Srpsku i zato smo odlučili da krenemo u novi proces /u izdavanje obveznica/ - navela je Vidovićeva.

Ona je rekla da javna potrošnja u Srpskoj čini 39 do 41 odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/, te da je formira budžetiranje koje mora biti usklađeno sa politikama društva.

- Svake godine kada donosimo budžet forsira se ono što je predviđeno ekonomskom politikom. S druge strane, ako želite nešto više da investirate, možete planirati i budžet sa deficitom, ali za taj deficit ide zaduženje, o čemu se mora voditi računa - pojasnila je Vidovićeva.

Prema njenim rječima, u Republici Srpskoj ima više potencijala u privatnom sektoru i privatnoj potrošnji, ali se veoma loše koristi.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić rekao je da kreiranje javne potrošnje znatno utiče na budžet i privredna kretanja, te da je namjera emitovanja štednih obveznica Republike Srpske dolazak do svježeg kapitala.

- U proteklom periodu imali smo disbalans jer su poslovne banke mnogo finansirale javnu potrošnju kupovinom hartija od vrijednosti. S druge strane tu je privreda kojoj je nedostajalo kapitala i u takvoj situaciji je teže dolazila do sredstava jer je poslovnim bankama bilo sigurnije da finansiraju budžet nego da ulažu u privredu - naveo je Račić.

On je konstatovao da građani najviše investiraju u nekretnine zbog niske stope osiguranja depozita i malih prinosa na kapital, ističući da im se mora pružiti mogućnost ulaganja u neke od vidova hartija od vrijednosti.

Profesor na "Banjaluka koledžu" Branka Savić navela je da je javna potrošnja sastavni dio budžetiranja i javnih finansija, dodajući da postoje zablude da se ova potrošnja odnosi samo na javni sektor.

Ona je naglasila da od potrošnje potiče sve, navodeći primjer da, ako građanin kupac ne potroši, onda nema ni budžeta, ni za onog u proizvodnji, ali ni za plate i tako "ukrug".

Organizatori konferencije su "Banjaluka koledž" i Područna privredna komora Banjaluka.