“Trojka” već slagala i HDZ BiH i SNSD oko Izbornog zakona BiH

Predstavnici stranaka “trojke” iz Republike Srpske i Federacije BiH, odnosno SDP, NiP, Naša stranka, PDP, SDS i Lista za pravdu i red, te još nekoliko poslanika iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koji nisu dio ovih stranaka, sutra bi trebalo da potpišu dokument, koji su prethodno juče usaglasili tokom sastanka u Sarajevu.

Ipak, uprkos javno datim obećanjima i zacrtanim ciljevima zabilježenim i u samom sporazumu, kapacitet koji potpisnice sporazuma nose nije dovoljan za donošenje bilo kakvih odluka, kako u Predstavničkom, tako i u Domu naroda. Pogotovo ne u Savjetu ministara BiH.

Izlaz i siguran put za sprovođenje usaglašenih odluka, kako one ne bi ostale samo mrtvo slovo na papiru, ogleda se u pridruživanju sporazumu i potpisu HDZ BiH, ali ukoliko sagledamo greške iz prošlosti “trojke” iz Federacije BiH, vjerovatnoća da se tako nešto dogodi svedena je na minimum.

Time bi HDZ BiH još jednom bio prevaren u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH, odnosno ograničene izmjene Ustava BiH kojom se to omogućava. Takav rasplet dogovoren je još 2022. godine kada je formirana vlast na nivou BiH, a sa izmjenom Izbornog zakona u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i presuda Evropskog suda za ljudska prava tada su se usaglasili i predstavnici “trojke” iz Federacije BiH.

Sigurno je samo da će SNSD ovoga puta ovu političku manipulaciju sarajevske “trojke” izbjeći, jer ovoga puta poziv za prihvatanje novog sporazuma nije stigao na adresu ovog političkog subjekta iz Republike Srpske.

“Potpisnici sporazuma obavezuju se da će hitno sprovesti, a najkasnije u šest mjeseci od uspostavljanja vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH saglasno odluci Ustavnog suda BiH i presudama Evropskog suda za ljudska prava, piše Banjaluka.net

Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH, te u skladu s odlukama Evropskog suda  za ljudska prava (Predsjedništvo BiH i domovi naroda)“, stoji u sporazumu aktuelnih partnera u vlasti na nivou BiH, potpisanog u decembru 2022. godine.

Sporan momenat novog sporazuma svakako bi mogao da bude i izostanak dijela koji garantuje zaštitu kolektivnih I individualnih prava prilikom realizacije dogovorenih zadataka “novih koalicionih partnera”.

Podsjećamo, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH tako dvije “trojke” trenutno imaju 14 ruku iz Federacije BiH i pet iz Republike Srpske i nedostaju im još najmanje tri poslanika iz Federacije kako bi došli do neophodne većine za donošenje odluka.

U Domu naroda situacija je malo komplikovanija, jer im tamo nedostaje najmanje osam ruku, a u ovom trenutku stranke okupljene oko “trojke” u Srpskoj i Federaciji BiH imaju svega tri ili četiri delegata od ukupno 15, s tim da nemaju “kontrolni paket” ni u jednom od klubova delegata.