Šta je navedeno u deklaraciji o neprihvatanju planova da BiH bude pretvorena u of-šor prihvatilište migranata

Republika Srpska nema istorijsku, političku, institucionalnu, a ni moralnu obavezu da bude deponija za neuspjele politike drugih zemalja, a što podrazumijeva i planove da se na prostorima zapadnog Balkana naprave of-šor prihvatni centri za nepoželjne migrante.

Ističe se ovo u dokumentu koji je potpisao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, dostavljenom na adresu Narodne skupštine, a u kom se od poslanika traži da usvoje deklaraciju o odbacivanju planova Velike Britanije, ali i pojedinih država članica Evropske unije da i na prostorima BiH budu izgrađeni prihvatni migrantski kampovi.

Kako se pojašnjava u ovom dokumentu, radi se o legitimnom odgovoru vlasti Srpske na politički projekat koji u svom ishodištu ima demografsku, bezbjednosnu i kulturološku destabilizaciju prostora na kojem živi srpski narod.

- Srpska, kao i većina zemalja u regionu, suočava se sa demografskim izazovom. Umjesto politike podrške natalitetu i ostanku mladih, pokušava se nametnuti naseljavanje lica koja ne dijele jezik, kulturu, vjeru niti istorijsku pripadnost prostoru. To je koncept zamjene stanovništva i treba ga nazvati pravim imenom. Primjeri zemalja koje su prihvatile slične aranžmane govore o naglom porastu socijalne fragmentacije, tenzija i dugoročnog urušavanja društvene kohezije. Zbog toga se ovaj program mora odbaciti kao antidemografski i anticivilizacijski – poručeno je u ovom dokumentu uz opasku da Srpska ne smije dozvoliti da postane prostor za eksperiment i smještaj lica koja su jasno označena kao nepoželjna i neprihvatljiva u drugim evropskim državama.

Kako bi sprovele pomenuti plan u djelo, Velika Britanija i pojedine države, članice Evropske unije, već koriste mehanizme pritiska, tajnih dogovora i posrednih diplomatskih misija kako bi realizovale svoja nastojanja. Primjeri komunikacije britanskih diplomata sa pojedinim predstavnicima institucija BiH, bez ikakve transparentnosti, ukazuju na pokušaj zaobilaženja Srpske i njenog nasilnog guranja u programe kojim se ona otvoreno protivi. Ovo, prema riječima autora deklaracije, predstavlja ne samo diplomatsku nekorektnost, već i opasan presedan u regionalnim odnosima koji mogu dodatno pogoršati povjerenje i političku stabilnost u BiH.

- Iza privida dobrih namjera kriju se šeme za realizaciju geopolitičkih ciljeva koji nemaju nikakve veze s humanošću niti međunarodnim pravom - ukazano je u ovom dokumentu.

Prema raspoloživim informacijama, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Evropska unija i njene pojedine države članice, u nastojanju da smanje broj ilegalnih migranata i tražilaca azila na svojoj teritoriji, aktivno razmatraju planove o uspostavljanju tzv. "centara za povratak" u trećim zemljama, pogotovo na prostorima zapadnog Balkana. Ovi centri bi služili za smještaj lica kojima je odbijen zahtjev za azil.

Aktuelne britanske vlasti već su krenule u pregovore sa više zemalja zapadnog Balkana, dok su britanski mediji objavili da bi se na teritoriji BiH mogli organizovati ovi logistički centri, kampovi ili prijemni objekti za hiljade lica, uglavnom sa Bliskog istoka, iz supsaharske Afrike i drugih područja visokog bezbjednosnog rizika. Pri tome, kao najizglednija područja za njihov smještaj pominju se ruralne i ekonomski nestabilne oblasti – sa izrazitim fokusom na teritoriju Republike Srpske - sa procjenom da se želi smjestiti 50.000 migranata.

Prihvatanje ovih nepoželjnih migranata, kako se upozorava u ovom dokumentu, nosi sa sobom ogroman teret, od povećanja stope kriminala, društvenih napetosti, ali i zdravstvenih i sanitarnih rizika. Ovaj plan predviđa njihov boravak "do daljeg". U dosadašnjim primjerima to znači – zauvijek, što predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik, a o čemu svjedoče iskustva i pojedinih zapadnih zemalja - da deportovani migranti vrlo često postaju žarište radikalizacije i kriminala. Dodatni alarm je što ovi migranti ne dolaze sami – sa sobom donose i mreže, ideologije i obrasce ponašanja koji mogu narušiti osnovne vrijednosti zajednice u koju se nasele. Problematično je i što veliki broj migranata potiče iz zemalja koje su poznate po terorističkoj i ekstremističkoj aktivnosti, a znatan broj tih migranata je bio uključen i u borbama na strani IS-a i drugih terorističkih organizacija.

Kako se dalje navodi u ovom dokumentu, na prostorima FBiH već postoje dobro organizovane kriminalne grupe koje uglavnom čine migranti avganistanskog porijekla. One su posebno aktivne na području Sarajevskog i Unsko-sanskog kantona, gdje je i dokumentovano više krivičnih djela ubistava i otmica, ali i nelegalnog posjedovanja vatrenog oružja. U posljednje vrijeme u FBiH su učestale i otmice, a koje najčešće čine pripadnici migrantske populacije stacionirani u Bihaću i Velikoj Kladuši. U pravilu se radi o državljanima Maroka ili Avganistana, koji po prethodno dobijenim saznanjima "targetiraju" migrante koji dolaze iz imućnijih porodica otimaju ih, skrivaju u šumskim i nepristupačnim predjelima na granici sa Hrvatskom, te kontaktiraju sa porodicama tražeći novčani iznos koji je obično u visini od oko nekoliko hiljada evra.

Zbog svega navedenog predsjednik Srpske Milorad Dodik pozvao je na usvajanje deklaracije od strane NSRS s kojom bi se odbacili svi planovi koji podrazumijevaju otvaranje ovakvih i sličnih centara za smještaj nepoželjnih migranata. Na kraju je navedeno i da Srpska ostaje privržena evropskim vrijednostima koje uključuju poštovanje suvereniteta, transparentnost u donošenju odluka i zaštitu od neprihvatljivih eksperimenata globalne politike, ali i da njena budućnost neće biti građena na improvizacijama tuđih strategija.

Pad povjerenja

Istraživanja Univerziteta Oksford i drugih relevantnih institucija pokazuju dramatičan pad povjerenja građana u britansku migracionu politiku. Većina ispitanika smatra da broj migranata mora biti smanjen. U takvom kontekstu, vlada nastoji "pomjeranjem" migranata kupiti politički mir na unutrašnjem planu, po cijenu regionalne destabilizacije. Izvještaji pokazuju i da se od 2016. do 2024. broj osoba koje žele "potpuno zaustavljanje" imigracije znatno povećao, što znači da se čak ni unutar samog Ujedinjenog Kraljevstva ne prihvata kao legitiman koncept slanja nepoželjnih migranta u druge zemlje.

Odlagalište

Opredjeljenje Republike Srpske je da ne bude odlagalište migranata koji postaju ozbiljna bezbjednosna opasnost. Istakao je ovo delegat u Domu naroda parlamenta BiH Radovan Kovačević. On je podsjetio da su iz Velike Britanije otvoreno rekli da traže prostor za izmještanje velikog broja migranta koji dolaze iz Irana i Somalije. Ukazao je da postoje i druge zemlje iz EU koje traže odlagalište za migrante koji su potencijalna prijetnja za njihovu bezbjednost i građane i koje razmišljaju o Balkanu kao idealnom prostoru za to, ali i da je tako nešto neprihvatljivo za Republiku Srpsku.