Šobot: Gradska uprava nije obezbijedila lokacije za vrtiće

Na sastanku sa predstavnicima Gradske uprave kojem, nažalost, nije prisustvovao gradonačelnik Banjaluke, obećano je da ćemo u decembru prošle godine imati lokacije za vrtiće koji bi se trebali graditi iz budžeta predsjednika Srpske. Nažalost, ništa se po tom pitanju nije desilo. Sredstva su spremna, postoji dobra volja, ideja i želja da se uradi, ali još uvijek čekamo dio posla koji je obećala Gradska uprava i ne vidim nikakve naznake da će se tu nešto desiti.

Rekao je ovo u intervjuu za portal Provjereno.info savjetnik predsjednika Republike Srpske Nikola Šobot govoreći o projektu izgradnje pet vrtića u najvećem gradu Republike Srpske.

„Cijene i mjesto u vrtićima postaju jedan od ozbiljan životni problem u Banjaluci i motivisani da se nešto uradi počeli smo da radimo nešto po tom pitanju. Ali vidimo šta u Gradskoj upravi žele gradu Banjaluka“, rekao je Šobot.

On dodaje da ne vidi razlog zašto do sada nisu obezbijeđene bar dvije lokacije da se krene u rješavanje problema, jer broj djece na listi čekanja konstatno raste.

„Oko 2.200 djece čeka svoje mjesto u vrtićima. Sredstva su spremna i zaista apelujem i nadam se da će Gradska uprava pronaći volje i snage da odrede lokacije za nove vrtiće“; kaže Šobot.

Drugi projekti

Na pitanje da li on kao savjetnik predsjednika za Banjaluku ima u planu još neke projekte u ovom gradu, Šobot kaže da postoji opredjeljenje da budžet predsjednika Srpske bude utrošen na način da pomogne građanima Banjaluke, ali i drugih lokalnih zajednica u Srpskoj.

„Nebitno je moje rukovođenje, jer postoji veći broj projekata. Bio sam i sticajem okolnosti na sastanku u Depotu. Mislim da će Banjaluka tu imati ozbiljan problem u narednom periodu. Siguran sam da će se na kraju opet morati kabinet predsjednika uključiti u rješavanje tog pitanja, jer predstavlja ozbiljan zdravstveni, sanitarni, organizacioni i svaki drugi problem za grad“, ističe Šobot.

Od drugih projekata izdvaja i kampanju o „centru za predah“, u sklopu Centra „Zaštiti me“ gdje će roditelji djece sa posebnim potrebama moći da ostave svoju djecu koja su punoljetna, kako bi imali nešto slobodnog vremena ili da rade.

„Tu je i projekat banjskog liječenja za naše najstarije stanovnike. Ja ću kao ljekar pokušati nai modalitete da se našim najstarijim pomogne i kroz besplatne preglede, da definišemo kritične tačke zdravstvenog sistema i da budžet predsjednika stavimo u službu našeg stanovništva.

Vraćanje medicini

Nakon kampanje vratio se doktorskom pozivu, a pozicija savjetnika zadržala ga je u djelimično u politici. Odgovarajući na pitanje kakva je bila tranzicija i šta mu više nedostaje, Šobot kaže:

„Iskreno, više mi nedostaje medicina. Ja sam zaista neko ko je posvećen medicini. Dočekalo me je jako puno posla. Prosto, bilo je vrlo teško pomiriti političke i obaveze vezane za struku. Posljednjih mjeseci, vjerujte, nisam imao vremena da se bavim bilo čim sem svojim primarnim poslom. Ali, sve ide kako treba – klinika za kardiohirurgiju nastavlja da raste i da se razvija“, kaže Šobot.

Najavljuje nove projekte u klinici vezane za interventnu kardiohirurgiju, što će doprinijeti boljem kvalitetu života građana.

Je li moguć novi politički angažman?

Kada je riječ o politici, iz nje nije izašao potpuni i ističe da se trudi ostati uključeni kroz projekte koji su pozitivni.

„Ali negdje i politički prisutan da dam podršku predsjedniku Dodiku u odnosu na neka ukupna politička dešavanja. Mislim da su ovo trenuci kada zaista moramo pokazati jednu ozbiljnu odgovornost i sabornost vezano za političko djelovanje. Čini mi se da su vremena izuzetno izazovna i turbulentna. Ne znam koliko smo mi veliki i bitni i ako ne budemo dovoljno mudri i složni, mislim da posljedice mogu biti teške.

A razmišlja li o nekoj novoj kandidaturi ili funkciji?

„Gledajte, to je zaista u sferi špekulacija. I mislim da je neozbiljno sad da pričamo šta bi bilo kad bi bilo. Ja sam prevashodno ljekar i gledam da taj dio mog života ne trpi. Što se tiče političkog angažmana, bilo koja pozicija u kojoj ja mislim da mogu doprinijeti, da moje znanje i radno iskustvo može donijeti određenu dobrobit društvu, ja sam zaista tu“, ističe Šobot, te dodaje da sve zavisi i od toga koliko obaveza ima i da bi se u datom momentu rukovodio samo time da li može sve svoje obaveze da uskladi i pomiri.

Kaže, za sada ponuda nema, ali dodaje da se moraju poklopiti razne okolnosti.

„Na to utiče i globalna politička situacija, ono što ja mogu doprinijeti. Ako je to neka funkcija gdje ja moram da ugrozim svoju struku za neke benefite, to nije adekvatno. Ali, ako su to projekti koji će zaista unaprijediti ovo društvo, gdje mogu dati podršku pozitivinim stvarima, na kraju krajeva i patriotskim, stavima koje su bitne za opstanak i bolju perspektivu u gradu i Republici, onda sigurno neću bježati od odgovornosti“, rekao je Šobot.

Kardiohirurgija

Trenutno je posvećen projektima na kardiohirurgiji, a pored interventne kardiohirurgije, ističe uvođenje zamjene aortnog zaliska kao interventne procedure.

„Takođe pokrenuli smo taj minimalni invazivni program, tako da ćemo ići u pravcu hibridnih procedura. Na nivou same Republike ideja je da izradimo mrežu kateterdizacionih salaza zbrinjavanje pacijenata s akutnim infarktom miokarda. Naravno, sve vrijeme se odvijaju projekti vezani za preventivno djelovanje kroz Udruženje kardiologa Republike Srpske. Cilje je da ove godine operišemo nekih 450 pacijenata“, ističe Šobot.