Poslanik Bundestaga: BiH nije suverena, Šmit kao strani upravnik

U svom govoru, Ratert je ocijenila da BiH ni danas ne funkcioniše kao suverena država i da međunarodni nadzor samo produžava vještački održavanje jednog disfunkcionalnog sistema.

- Učešće Bundesvera u misiji EUFOR Altea održava stanje koje, ako pogledamo trezveno, jasno pokazuje: Bosna i Hercegovina ni tri decenije nakon rata nije suverena država, već konstrukcija podržana izvana – politički podjeljena, institucionalno blokirana i bez održive unutrašnje legitimnosti - rekla je Ratert.

Posebnu pažnju posvetila je  Kristijanu Šmitu.

- Jedan od ključnih stubova takvog sistema jeste funkcija visokog predstavnika, koju trenutno obavlja nemački političar koji nikada nije izabran od strane građana BiH, ali raspolaže širokim ovlašćenjima. On može nametati zakone, smjenjivati izabrane zvaničnike i poništavati demokratske odluke - podvukla je Ratert. 

Ratert je podsjetila da je Šmit bivši ministar poljoprivrede iz CSU-a.

- To što upravo bivši ministar poljoprivrede iz CSU-a, Kristijan Šmit, danas djeluje kao vrhovni upravnik jedne strane države, pokazuje koliko je postalo uobičajeno da se međunarodna moć primjenjuje bez demokratskog legitimiteta – ali očigledno uz podršku međunarodne zajednice - kazala je Ratert.

Dalje navodi da u BiH više ne postoji istinski legitimitet vlasti, Prenosi RTRS.

- Šmit upravlja državom čiji se narodi još mogu držati zajedno jedino uz spoljašnji pritisak i finansijsku zavisnost – i čak ni to više ne funkcioniše. Srpska strana mu otkazuje saradnju. Bošnjačka ga strana dočekuje s otvorenim prezirom. Od autoriteta ili uloge posrednika nema ni traga - naglasila je ona.

Komentarišući kako se Šmit percipira u BiH, Ratert kaže:

- Tako, na primjer, bošnjački komentator Sead Numanović naziva ga najgorim visokim predstavnikom svih vremena, dok mu je zbog osebujnog javnog nastupa dodjeljen nadimak "Mister Bin". Godine 2023. predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, zaprijetio je da će Šmita uhapsiti ako kroči na teritoriju Republike Srpske - navela je Ratert. 

Za Ratert, to nije samo politički sukob, već znak ozbiljne legitimacione krize.

- Saglasnost u odbacivanju Kristijana Šmita jedina je stvar koja još ujedinjuje narode BiH – i upravo to razotkriva duboku krizu legitimiteta - rekla je Ratert, a govoreći o unutrašnjim podjelama u BiH, ona ističe:

- Narodi u BiH – Hrvati, Srbi i Bošnjaci – nisu podjeljeni samo po jeziku i vjeri, već i po ustavima, društvenim realnostima i pogledima na budućnost.

Ocijenila je da Dejtonski sporazum nije stvorio održiv politički okvir.

- Dejtonski sporazum zaustavio je rat, ali nije stvorio funkcionalnu i održivu državu. Danas gledamo višenacionalnu strukturu koja nije sposobna za djelovanje. Bilo da se radi o izbornoj reformi, budžetu ili spoljnoj politici – vlada potpuna blokada - upozorila je Ratert.