Pajić Baštinac: Zaštitićemo ustavno uređenje Srpske

Generalni sekretar predsjednika Republike Srpske Jelena Pajić Baštinac je rekla da se Prijedlogom zakona o zaštiti ustavnog uređenja Srpske, koji se u Narodnoj skupštini razmatra po hitnom postupku, efikasno štiti ustavno uređenje, te predviđa osnivanje specijalnog tužilaštva i specijalnog suda Srpske.

"Kako pritisci i pokušaji narušavanja ustavnog uređenja Srpske i BiH ne prestaju, Republika ovim zakonom preduzima dalje mjere na očuvanju vlastitog ustavnog uređenja", rekla je Pajić Baštinac obrazlažući u Narodnoj skupštini ovaj akt, koji je prijedlog predsjednika Republike.

"Ovim aktom je propisano da je specijalni sud za zaštitu ustavnog uređenja nadležan za postupanje na cijeloj teritoriji Srpske, a Narodna skupština imenuje glavnog specijalnog tužioca, zamjenika glavnog specijalnog tužioca, specijalne tužioce i predsjednika specijalnog suda, kao i sudije ovog suda, te apelacionog odjeljenja", rekla je Pajić Baštinac.

Ona je dodala da je na ovaj način obezbijeđen najviši standard nezavisnosti i nepristrasnosti, te kredibiliteta i integriteta nosilaca pravosudnih funkcija u ovim institucijama.

"Predloženim zakonom štiti se ustavni poredak Srpske, a samim tim bezbjednost, prava i slobode građana Srpske. Ovim aktom Srpska nastoji obezbijediti posebnu zaštitu svog ustavnog uređenja i bezbjednosti, a kako bi zaštitila svoje građane od vanustavnih institucija i njihovog djelovanja, te spriječila pokušaje urušavanja Republike, kao i dejtonske BiH", rekla je Pajić Baštinac.

Ona je dodala da se na ovaj način nastoje zaštititi svi građani Republike Srpske, njihova ljudska prava i osnovne slobode garantovane ustavima Srpske i BiH, te Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

U predloženom zakonskom rješenju predviđa se efikasna zaštita ustavnog uređenja Republike na koje je prinuđena s obzirom na djelovanja Kristijana Šmita koji je nametanjem zakona u kontinuitetu urušavao vladavinu prava i pravnu sigurnost na teritoriji BiH i Srpske.

U ovom aktu se navodi da Šmit nije imenovan za visokog predstavnika u BiH u skladu sa procedurama predviđenim Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, te da je donosio nelegalne i nelegitimne odluke kojim je nametao zakone u BiH.