Nobilo: Zasnivanje zakonodavne aktivnosti na političkokj odluci uništava pravni poredak

Advokat Anto Nobilo poručio je da vlast u BiH treba vratiti legalno izabranim predstavnicima naroda, jer u BiH pravi problemi nisu odnosi Bošnjaka, Hrvata i Srba, već stranci /ne samo visoki predstavnik/ koji pljačkaju zemlju.
Nobilo je naglasio da razbijanje Republike Srpske smjenom predsjednika Milorada Dodika nije samo po sebi cilj, već da je suština ko će eksploatisati rudno bogatstvo na teritoriji Srpske.

"Čije je rudno bogatstvo pod zemljom na teritoriji Republike Srpske? Da li pripada Srpskoj ili centralnoj vlasti u Sarajevu? A rude ima, i to u ozbiljnim količinama, uključujući i one koje su u velikoj potražnji. Poenta je ko će eksploatisati ove minerale. Strani gospodari ili domaća vlast? Ovo je suština, a sve ostalo je predstava za mase", smatra Nobilo.

U odgovoru na prozivke bivšeg člana Predsjedništva BiH Ive Komšića da njegovo prihvatanje odbrane predsjednika Srpske Dodika "nije u skladu sa pravnim i moralnim dostojanstvom", Nobilo je istakao da nikada nije čuo ništa gluplje i suprotno civilizacijskim tekovinama.

Nobilo je poručio Ivi Komšiću da su anticivilizacijski njegovi stavovi o tome kako bi advokati trebali funkcionisati, te da potiču iz neznanja i dubokih pod‌jela u društvu.

"Ovakvi stavovi Ive Komšića nameću zaključak da nijedan moralno časni advokat ne treba da preuzme odbranu Milorada Dodika!?", naveo je Nobilo.

On je Komšića upitao ko će biti moralna policija u BiH koja će određivati koji će ljudi imati pravo na advokata, a kome će se suditi bez branioca.

"Ili se Dodiku i njemu sličnima uopšte neće suditi? Oni će odmah biti proglašeni krivima", dodao je Nobilo.

On je naglasio da se njegov rad zasniva na Ustavu, Zakonu o advokaturi i etičkom kodeksu, te da kada nekoga uzme za klijenta, ne pita ga za nacionalnost, vjeru ili politička uvjerenja, kao i da može i treba da brani svakog čovjeka, čak i kada nije saglasan sa stavovima i ponašanjem klijenta.

Nobilo je napomenuo da svaki građanin ima pravo na pravično suđenje i nepristrasan sud.

"Komšić tvrdi: `Optužnica je jasna. Milorad Dodik je kriv...`. Ako je Dodik kriv po optužnici, onda opet dolazimo do zaključka da mu ne treba ni branilac ni suđenje, jer je tužilac napisao da je Dodik kriv. Neka neko objasni gospodinu Komšiću da je u optužnici opisana osnovana sumnja da je neko počinio krivično d‌jelo, a tek sudskom presudom se utvrđuje da je neko kriv", naveo je Nobilo.

On je istakao da sudsku presudu za sada nije komentarisao, mada hoće, ali jeste pravo na pravično suđenje.

"Kažete da pravne sporove tumačim političkim argumentima. Na sudu sam sa svojim kolegama /bio sam samo pravni savjetnik iz Hrvatske, nemam status branioca/ iznosio isključivo pravne argumente. Međutim, kontekst suđenja je čisto politički. Svima je jasno da su politički protivnici predsjednika Dodika odlučili da ga politički eliminišu kroz krivični postupak", konstatovao je Nobilo u autorskom tekstu.

On je naglasio da je ovo bilo čisto političko suđenje, te da je ovaj slučaj u suštini politički i pravni problem, ustavni i međunarodni, a u najmanju ruku krivični, što je očigledno na prvi pogled.

"U pokušaju da me diskredituje, Komšić `zna` da sam to `učinio` samo za veliki honorar. Da sam se prodao. Gospodine Komšiću, šta je sa dokazima? Ili mislite da je vaša `optužba` dovoljna da se utvrdi krivica? Ovakvi zaključci govore o stanju duha gospodina Komšića. Pričaju o njemu kako bi se ponašao da je na mom mestu", naveo je Nobilo.

On je dodao da je prihvatio odbranu predsjednika Dodika jer se takav slučaj ne odbija, zato što ima pravni i politički naboj i jer se kroz to određuje sudbina BiH.

"Zato što mrzim zloupotrebu krivičnog zakona u političke svrhe. Zato što je BiH, kao posljednji evropski protektorat, pravno zanimljiva za proučavanje. To ne možete naći nigde drugde. Jer međunarodni pravni mehanizam od Dejtona do danas predstavlja izazov za proučavanje. Jer u pravno uređenim zemljama takvi postupci se više ne vode. Jer sve ovo zajedno stvara mi adrenalin, a to je moje gorivo", istakao je Nobilo.

Objašnjavajući zašto BiH ima elemente protektorata i stvarnu ulogu visokog predstavnika, Nobilo je naveo da visoki predstavnik nema zakonodavna ovlaštenja, te da je njegov rad regulisan Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, a da Ustav BiH ne poznaje instituciju visokog predstavnika.

On je naveo da se zadaci visokog predstavnika opisuju kroz praćenje sprovođenja Sporazuma, učešće na sastancima, blizak kontakt sa strankama /potpisnicima/, posredovanje, izvještavanje, koordinaciju aktivnosti civilnih organizacija i agencija.

"Najkontroverzniji dio je koji daje ovlašćenje za izdavanje obavezujućih tumačenja. Međutim, tumačenje propisa ne može stvoriti nove zakonske propise, već samo razjasniti postojeće. Tumačenje treba shvatiti u sudskom smislu, kao određivanje pravog značenja pisanog dokumenta", pojasnio je Nobilo.

On je dodao da nigdje u Aneksu 10 nisu definisana zakonodavna ovlaštenja visokog predstavnika.

"Visoki predstavnik /OHR/ ima funkciju podrške drugima, katalizatora, a ne ovlaštenja da nasilno nameće zakone, jer to svakako ne bi `olakšalo njihove vlastite napore`. Ovaj zaključak je još jači ako se uzme u obzir Ustav BiH, koji je i sam dio Dejtonskog sporazuma, a koji reguliše isključivo pravo Parlamentarne skupštine BiH da donosi zakone", ukazao je Nobilo.

On je dodao da visoki predstavnik, očigledno svjestan da mu Dejtonski sporazum ne daje pravni osnov za nametanje zakona, uvodi novu "pravnu osnovu" kroz takozvana bonska ovlašćenja, to jeste zaključke Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine.

"Ovim zaključkom Konferencija je pozdravila namjeru visokog predstavnika da donosi obavezujuće odluke kao privremene, kada to smatra potrebnim. Svi zaključci Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ ili same Konferencije su isključivo političke, a ne pravne prirode. Zasnivanje zakonodavne aktivnosti na političkoj odluci uništava međunarodni pravni poredak i uvodi političku snagu umjesto međunarodnog prava", naglasio je Nobilo.

On je pojasnio da tekst zaključaka sugeriše da se obavezujuće odluke visokog predstavnika sa karakterom privremenih mjera odnose na izvršnu vlast, Predsjedništvo ili Savjet ministara, ali ne i na zakonodavnu vlast.

"U takozvanim bonskim ovlaštenjima nigd‌je ne navode pravo na donošenje zakona, kako je to kasnije tumačio OHR unutar BiH", istakao je Nobilo.

On je podsjetio i na stav Venecijanske komisije koja je još 2005. godine navela: "Ukratko, potreba da visoki predstavnik ima široka ovlašćenja je svakako postojala u ranom periodu nakon zaključenja Dejtonskog sporazuma. Međutim, takvo uređenje je suštinski nespojivo sa demokratskim karakterom države i suverenitetom BiH. Što duže postoji, to postaje problematičnije".

Nobilo je naveo da Kristijan Šmit nije legalno izabran za visokog predstavnika, da ga je imenovao Upravni odbor PIK-a, iako to nisu odobrili mnogi članovi PIK-a, a da Savjet bezbjednosti UN nije donio takvu odluku, iako u skladu sa Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma, Savjet bezbjednosti odobrava imenovanje visokog predstavnika.

On je dodao da je uprkos međunarodnom pravu Upravni odbor PIK-a nametnuo Kristijana Šmita za visokog predstavnika.

Nobilo je napomenuo da je visoki predstavnik anahronizam, nešto što je trebalo ukinuti tri do pet godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ali da su suprotno tome strane zapadne države, silom politike poznate kao "meka moć", bez ikakvog glasanja građana BiH proširile svoja ovlašćenja izvan Ustava BiH.

"Visoki predstavnik u sadašnjem formatu najveća je prepreka razvoju demokratskih institucija u BiH. Sadašnji visoki predstavnik, kao niko prije njega, svoju funkciju obavlja u stilu kolonijalnih gospodara uz podršku `sluga stranih gospodara`", istakao je Nobilo.

Da bi objasnio dokle je to sve vodilo u sudskom postupku protiv predsjednika Srpske, on je naveo da je Tužilaštvo BiH u završnoj riječi napisalo da rade na osnovu zakona i uputstava OHR-a, te da ne samo da je šokantno što to rade, nego je još gore što nisu ni svjesni da je to protivzakonito, da poništava samu suštinu tužilaštva, koje mora da djeluje na osnovu ustava i zakona, a odvojeno od uticaja izvršne vlasti.

"Ovi tužioci toliko dugo rade u Tužilaštvu u BiH koje je u nadležnosti visokog predstavnika da smatraju da je takav rad normalan, legalan. Ovo je samo jedan primjer rezultata tridesetogodišnjeg rada visokog predstavnika na funkcionisanju vladavine prava u BiH. Takav rad je poguban za BiH", istakao je Nobilo.