"Nikada nije dobro vrijeme na pozivanje strane vojne sile da intervenište"

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ukazala je da u BiH ne postoji bezbjednosni problem koji je rezultat političke krize koju je proizvela samovolja pojedinca, ali ako sporni Zaključak ne dobije dovoljnu podršku mogao bi dodatno ohrabriti razne zahtjeve političkog Sarajeva, a time dodatno usložnjavati unutrašnje odnose u BiH.

"Zbog toga je važno da još jednom jasno ponovimo da iz Republike Srpske nikada nisu dolazile ratnohuškačke izjave, ali iz FBiH jesu. Naša politika je jasna a to je Dejtonski mirovni sporazum, Ustav BiH i ravnopravnost svih kako je njime i predviđeno", istakla je Cvijanović.

Obraćanje srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske o vetu na sporne zaključke članova Predsjedništva Denisa Bećirovića i Željka Komšića, Srna prenosi u cijelosti:

"Činjenica je da nadležnost stranih vojski po pravima datim aneksima Dejtonskog mirovnog sporazuma jeste u očuvanju mirovnih aspekata dejtonskog rješenja, a ne u miješanju u nametnute političke situacije i pitanja.

Stranoj vojsci kakva je EUFOR treba dopustiti da radi svoju misiju na očuvanju mira i stabilnosti uz sve uvažavanje, a ne pokušavati uvući istoimenu organizaciju u sferu političkih obračuna i tenzija u zemlji.

Ovdje treba podsjetiti i da se u članu 2B Aneksa jedan kaže da nijedan entitet neće prihvatiti niti koristiti silu protiv drugog entiteta i da oružane snage bilo kog entiteta neće ulaziti ili boraviti na teritoriji drugog entiteta bez pristanka Vlade tog entiteta i Predsjedništva BiH. Ovo nije tek tako navedeno, već s razlogom.

Pozivanje na prijetnju stranom silom i pokušaj dvojice članova Predsjedništva BiH da Misiju `Altea` iskoriste za političke obračune je primjer istinskog urušavanja ustavnopravnog poretka BiH, te nema nikakve veze sa očuvanjem mira i stabilnosti u BiH.

Današnja Misija `EUFOR-Altea` ima podršku Republike Srpske i njenog političkog rukovodstva. Smatramo da kretanje i obavljanje nadležnosti u okviru dodijeljenog mandata Savjeta bezbjednosti UN ne može štetiti Republici Srpskoj i BiH.

Zbog toga sam odlučila da osporim ovaj zaključak i da na taj način ne dozvolim da neodgovorni političari pozivaju strane vojne intervencije u svrhu realizacije političkih obračuna.

U Narodnoj skupštini sjedi veliki broj odgovornih ljudi za koje se sa pravom nadam da će prepoznati važnost ovog momenta i pitanja, da moramo jasno poručiti da ovo nije vrijeme i niti će kada biti dobro vrijeme za preglasavanje, jer kada se god ono dogodilo sa sobom je nosilo znatno više problema nego rješenja.

Nikad nije dobro vrijeme ni da pozivamo ili uplićemo stranu vojnu silu da interveniše. Previše je gorkih sjećanja u Republici Srpskoj na te dane, od bombardovanja, do strahota koju su iskusili sveštenik paroh Jeremija Starovlah i njegov sin vjeroučitelj Aleksandar, a da počinioci nisu nikada kažnjeni i njihov vandalski i ubilački pohod nikad zasnovan na dokazanim razlozima. Ako nešto može biti podsjetnik i opomena da neke stvari ne smijemo dopustiti onda je to i ovaj zločin nad sveštenstvom SPC iz 2004. godine.

Ja sam uvijek za rješenja i dogovor, dogovor koji će biti produkt liderstva i odgovornosti domaćih političara kojima je narod dao podršku i povjerenje da zastupaju njegove interese.

Politika koju predstavljam nije napadačka, nego konstruktivna i usmjerena na očuvanje ustava i ravnopravnosti. Zbog toga sam se obratila Narodnoj skupštini za podršku da bismo zauzeli jasan stav protiv preglasavanja, protiv neravnopravnosti i protiv zloupotreba kako domaćih institucija, tako i onih stranih.

Stoga, pozivam vas, narodne poslanike, da podržite ovu odluku i da zajedno pokažemo odgovornost prema Republici Srpskoj i stavovima njenih najvažnijih institucija.

"EUFOR nema ovlašćenja"

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da osporeni zaključak ima osam segmenata od kojih se po svojoj destruktivnosti najviše izdvajaju tačke koje odluke Narodne skupštine definišu kao antiustavne i antidejtonske.

Cvijanović je pojasnila da je riječ o tačkama kojima se poziva na smjenu rukovodećeg kadra u policijsko-obavještajnim agencijama i da EUFOR obezbijedi asistenciju ovim agencijama na nivou BiH, Federacije BiH i Distrikta Brčko s ciljem hapšenja demokratski izabranih funkcionera Republike Srpske.

Obraćanje srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske o vetu na sporne zaključke članova Predsjedništva Denisa Bećirovića i Željka Komšića, Srna prenosi u cijelosti:

"Koristim ovu priliku da još jednom ponovim da se BiH nalazi u ozbiljnoj ustavnoj i političkoj krizi, međutim, ne iz razloga koji se navode u spornom Zaključku, nego iz istih onih razloga koji su BiH tjerali iz krize u krizu, a to je djelovanje neizabranih stranaca koji su uzurpirali ovlašenja demokratskih izabranih parlamenata i nametali rješenja koja su suprotna Dejtonskom sporazumu, odnosno njegovom Aneksu četiri koji je Ustav BiH, te Aneksu 10 kojim se ne daje pravo visokim predstavnicima da nameću zakone, tako i samom procesu evropskih integracija, koji prepoznaje djelovanje samo demokratski izabranih institucija, ali ne i neizabranih stranaca.

Ono s čim je BiH suočena zadnjih 30 godina, kroz nezakonito djelovanje stranih predstavnika, je neviđena i u modernom svijetu nezabilježena diktatura, gora od bilo koje kolonijalne uprave koja guši demokratiju i koja je društvo, ionako suočeno sa brojnim izazovima, dovela gotovo do kolapsa.

Nadležne institucije Republike Srpske, prvenstveno Narodna skupština Republike Srpske, donosile su različite akte i kontramjere da bi se odbranile od nametnutih odluka neovlaštenog stranog zakonodavca i od manipulacija i pravnog nasilja kojima je BiH izložena skoro dvije decenije.

Nažalost, ovakvo ponašanje stranog faktora ohrabrivalo je i naše kolege iz redova bošnjačkog naroda da svaku priliku koriste za obračun sa Republikom Srpskom i njenim izabranim predstavnicima, a pogodni su samo oni koji bi ćutke i bez pogovora ispunjavali njihove političke apetite.

Stoga je ponašnje stranog faktora, oličeno kroz visoke predstavnike, strane sudije u Ustavnom sudu BiH, ali i djelovanje pojedinih ambasada nanosilo višestruku štetu kako po ustavni sistem zemlje, tako i po unutrašnje odnose među konstitutivnim narodima.

Izrazito rušilački učinak ogleda se u zloupotrebi pravosudnih institucija na nivou BiH, što je opet podstaknuto prethodnim neovlaštenim djelovanjem neizabranog stranca, s namjerom da jasnu ustavnu obavezu izabranog predsjednika Republike podredi odlukama neizabranog stranog pojedinca.

Sporni Zaključak u tački 8 sadrži zahtjev kojim se Misija EUFOR, kao bezbjednosne snage koje djeluju pod patronatom EU, žele uvesti u rješavanje političke i ustavne krize u BiH na način da se oni obračunavaju sa legalnim rukovodiocima i insitucijama Republike Srpske i da se tako stave u funkciju realizacije političkih ciljeva političkog Sarajeva, pri čemu je priča o rušenju ustavnog poretka fasada, a stvarni ciljevi su odavno poznati i prepoznati.

Mandat Misije EUFOR-a u BiH ima dva dva dijela, izvršni – koji se kreće u okviru mandata Savjeta bezbjednosti UN, a koji sprovodi Savjet za spoljne poslove EU i neizvršni – koji se odnosi na pomaganje u treniranju Oružanih snaga BiH.

Ono što predmetni Zaključak dvojice članova Predsjedništva BiH čini dodatno bespredmetnim, jeste da EUFOR kao strana vojska u BiH, čiji je zadatak da nadgleda vojnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, nema ovlaštenja da asistira domaćim bezbjednosnim agencijama na način kako se to u spornom Zaključku traži.