Mentor povukao potpis s doktorata Roberta Vidovića, HDZ-ovog generalnog tajnika u Savjetu ministara

Doktorska disertacija Roberta Vidovića , aktuelnog generalnog sekretara Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, našla se pod ozbiljnom sumnjom za akademsko neetičko ponašanje, nakon što je jedan od članova komisije koja je ocjenjivala rad — prof. dr. Goran Marković — zvanično povukao svoj potpis sa izveštaja o disertaciji. Razlog: sumnja na plagijat.

U tom pismu, koje su, prema saznanjima portala Hercegovina.info , dobili svi članovi Naučno-nastavnog vijeća Pravnog fakulteta SUM-a , profesor Marković objašnjava da je nakon potpisivanja izvještaja došao do saznanja koje mijenja njegovu percepciju o kvalitetu i akademskom kredibilitetu disertacije.

On navodi da je tek kasnije imao priliku da analizira dijelove djela, pri čemu je uočio značajan broj rečenica, pasusa, pa čak i cijelih stranica koje su doslovno preuzete iz drugih izvora – bez navođenja izvora i bez označavanja kao citata.

Marković je potvrdio autentičnost dokumenta , dodajući da je o svemu obavestio nadležni organ i da od tada nije bilo novih informacija.

Prema njegovim rečima, tokom rada komisije posebno je insistirao na akademskoj iskrenosti , zahtijevajući da svaka citirana rečenica bude jasno obilježena. Kandidat mu je navodno predočio rezultate softverske analize koja je pokazala podudarnost od 21% , što mu se tada činilo prihvatljivim. Marković u pismu navodi:

„Poslije pisanja prve verzije rada, koju sam poslao kandidatu na doradu i izmjene, obavijestio me je da je, na moj zahtjev, izvršio provjeru plagijata u Zagrebu i da je stepen sličnosti 21 odsto, dok vaš fakultet dozvoljava 25 odsto .

Međutim, nakon što sam potpisao izvještaj, preuzeo sam na sebe provjeru plagijata i ustanovio da stepen podudaranja nije 21% već 36% (ne znam da li je isti softver), što je iznad svakog nivoa i kriterijuma. Tada sam počeo da analiziram tekst i ustanovio da su rečenice ili cijeli pasusi preuzete iz radova drugih autora i sa nekoliko sajtova bez ikakvih naznaka o autorstvu ili izvoru tih rečenica ili pasusa, pa se na prvi pogled stekao utisak da su to rečenice kandidata.

Nisam imao vremena da pregledam čitav rad, jer ima oko 400 stranica , ali samo jedan manji dio, ali ono što sam nesumnjivo utvrdio dovelo me je do zaključka da, u svjetlu novih činjenica, imam moralnu obavezu da povučem svoj potpis i obavijestim vas o svojim saznanjima.

Žao mi je što se to dogodilo tek nakon što sam potpisao izvještaj, ali nisam imao pojma šta se dešava, niti sam mogao da znam šta se dogodilo. „Međutim, mislim da je dobro da su te činjenice utvrđene barem u ovoj fazi, kako bi se izbjegle teže posljedice .

U svom obrazloženju profesor se poziva na moralnu i akademsku odgovornost, ističući da bi ignorisanje ovakvih nalaza predstavljalo prećutno odobravanje kršenja osnovnih akademskih principa. Na taj način ne samo da se ograđuje od sadržaja disertacije, već aktivno traži da se njegov potpis smatra ništavim.

Pravni fakultet u Mostaru se ne oglašava.

Plagijat u akademskom kontekstu znači prisvajanje tuđih ideja, rečenica, podataka ili rezultata istraživanja bez pravilnog navođenja izvora. Ovo uključuje kopiranje bez navodnika , parafraziranje bez citiranja i predstavljanje tuđeg rada kao svog .

Na gotovo svim svjetskim i evropskim univerzitetima plagijat se smatra teškim kršenjem akademskog integriteta i osnovom za poništenje disertacije, gubitak diplome ili zvanja , pa čak i isključenje sa studija ili zabranu daljeg rada u naučnoj zajednici .

Naročito na doktorskim studijama, koje predstavljaju vrhunac akademske kvalifikacije , od kandidata se očekuje da originalnim radom doprinese naučnoj zajednici . Kada se otkrije plagijat, to kompromituje ne samo pojedinca, već i ugled institucije koja je prihvatila takav rad.

Stoga, svaka ozbiljna sumnja u plagijat — kao što je ona koja je pokrenuta u ovom slučaju — zahtijeva hitan i transparentan odgovor univerziteta .

Uprkos težini optužbi, Pravni fakultet Univerziteta u Mostaru — institucija na kojoj je Vidović doktorand — pune dvije sedmice ne odgovara na novinarski upit . Do pisanja ovog članka nisu poslali zvaničan demanti ili potvrdu o mogućem pokretanju postupka verifikacije. Ćutanje institucije otvara brojna nova pitanja.

Prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama u BiH, javne visokoškolske ustanove dužne su da odgovore u roku od 15 dana. Kršenje ovog roka dodatno podriva povjerenje u transparentnost procesa.

Ko je Robert Vidović?

Robert Vidović rođen je 1978. godine u Ljubuškom . Diplomirao je pravo 2004. godine , magistrirao odnose s javnošću 2012. godine , a prema njegovoj biografiji objavljenoj na veb stranici Savjeta ministara, doktorant je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Mostaru, smjer ustavno pravo . U decembru 2023. godine biće mu obnovljen mandat generalnog sekretara Savjeta ministara BiH , a prethodno je radio u Agenciji za poštu , Parlamentarnoj skupštini BiH, te kao šef pravnog odjeljenja u Lageru doo . Posušje, te kao advokat i pripravnik u privatnom i javnom sektoru.