Kristijan Šmit i oni koji ga slijede podrivaju ustavni poredak BiH

Nikakvog osnova ni u kojem zakonu nije bilo i nema za poziv vanustavnog Tužilaštva BiH predsjedniku Srpske, premijeru i predsjedniku NS RS. Ali, jasno je da je odavno postojala namjera da se Milorad Dodik udalji iz političkog života. Idemo redom. Nekoliko puta Krivični zakon BiH pretrpio je nametanje određenih članova. Pravnici koji su se studiozno bavili ovom temom kažu da je bilo ukupno 16 intervencija — što legalno izabranih visokih predstavnika, što nelegalnog Kristijana Šmita.

Posljednje dvije intervencije u Krivičnom zakonu BiH su one Šmitove, dakle nelegalne, a one su i najteže i u njima se vidi namjera. Posljednji atak na Krivični zakon BiH, 01.07.2023. godine, koji je objavljen u Službenom glasniku BiH pod brojem 47/23, odnosi se na član 156, stav 1 KZ, gdje je proširena inkriminacija „napad na ustavni poredak“ na način da je dodao „ili na drugi protivpravan način“. Pa tako, pravnici tumače, da je poziv predsjedniku, premijeru i predsjedniku Narodne skupštine Srpske nastavak scenarija od sudskog procesa koji je vodila Sena Uzunović. U formulaciju „ili na drugi protivpravan način“ može se podvesti svašta.

Još jedna važna stvar koja opisuje namjeru Šmita i stranaca koje je očigledno predvodio Majkl Marfi, sada već bivši američki ambasador u BiH. Kod člana 156, stav 1 Krivičnog zakona BiH, nelegalni Šmit je dodao obavezno izricanje mjere bezbjednosti zabrane obavljanja službene funkcije, kao i kod člana 203a. Sve to, kažu pravnici, svjedoči pokušaju uklanjanja predsjednika Milorada Dodika i nema veze sa pravom.

Pravno gledajući, sve intervencije po Krivičnom zakonu BiH su NELEGALNE jer on ne samo da nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti, već ga i stalna članica SB UN smatra prevarantom. Zato sve što je on nametnuo, kažu pravnici, ne može biti zakon, pa ni Krivični zakon. U tom smislu, sudija, tužilac ili drugo službeno lice, poput recimo inspektora SIPA-e, koji postupa po takvom zakonu, ruši pravni poredak BiH i Republike Srpske. Intervencije Kristijana Šmita ne mogu se smatrati sastavnim dijelom ustavno-pravnog poretka BiH.

Sa pravnog gledišta, neophodno je podnijeti krivične prijave protiv svih lica koja primjenjuju „Šmitovo zakonodavstvo“ u bilo kojem svojstvu. Prijave bi trebalo da se odnose na sve one koji sprovode nelegalne zakone, dakle ne samo na pravosudne organe. U konačnici, Kristijan Šmit i oni koji sprovode njegove nelegalne zakone PODRIVAJU USTAVNI POREDAK BiH.