Karan: Evropski savjet današnjim zaključcima poziva na otvoreno kršenje Ustava BiH

Reagujući na zaključak u kojem Evropski savjet daje prednost građanima nad konstitutivnim narodima u BiH, kako su prenijeli pojedini mediji, Karan je rekao za Srnu da evropske integracije ne mogu i ne smiju biti povod da se ide protiv Ustava i Dejtona narušavanjem unutrašnjeg balansa koji je zasnovan na etno-entitetskom osnovu, kolektivnim pravima i ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.

Karan je naglasio da se moraju uvažavati realne ustavne pozicije entiteta i konstitutivnih naroda kao nosilaca suvereniteta u složenoj federalnoj, multietničkoj zajednici kakva je BiH.

U nedostatku valjane političko-pravne argumentacije, pojasnio je profesor ustavnog prava za Srnu, plašt demokratije se prebacuje preko svega, a u namjeri kritike etno-entitetskih osnova državnog uređenja BiH.

"Prizivanje demokratije i zaštite ljudskih prava i sloboda samo pojednaca (građana) su klasične centralističke i unitarističke pretenzije koje potiču iz redova najbrojnijeg naroda, dok praksa, međutim, potvrđuje da se ne radi o procesu demokratizacije nego o stvaranju uslova za majorizaciju", uukazao je Karan.

On je naglasio da složene državne zajednice, čija se složenost odlikuje multikonfesionalnošću, multikulturalnošću, multietničnošću, zahtijevaju složen demokratski identitet i legitimitet koji odgovara takvoj, složenoj višeznačnoj strukturi državne organizacije.

Prema njegovim riječima, pored individualnog, građanskog, pojedinačnog i ličnog, legitimitet etničko-konstitutivnog dijela složene zajednice pojavljuje se kao samostalan politički subjekt, sa samostalnim političkim zahtjevima.

"Građanin nema ekskluzivitet na apsolutno demokratsko predstavljanje, on nema ni kapacitet apsolutnog predstavljanja i sebe kao pojedinca i kolektiviteta čiji je i sam član. Zaklinjući se na svoja neotuđiva individualna prava, ne smije ih istovremeno oduzimati društvenom, političkom, državnom kolektivitetu kao subjektu složene državne zajednice, čija složenost ima osobine multinacionalnosti, multikulturalnosti", rekao je Karan.

Kolektivitet se predstavlja sam i ne traži realizaciju svojih, kolektivnih interesa posrednim putem, pri čemu, dodao je on, artikulacija kolektiviteta jeste i ustavna kategorija, esencijalni element, ne pridodat, već originaran.

Oduzeti to pravo kolektivitetu, upozorio je Karan, oduzimanje je stuba, osnova državne strukture na kojoj počiva BiH.

"Podržavanje građanske BiH i zloupotreba opšteg trenda demokratizacije društva ima prikrivene namjere, kako smo više puta do sada rekli, a to su stvaranje centralističke i unitarističke BiH, majorizacija od većinskog naroda, oduzimanje prava drugim konstitutivnim i državotvornim narodima, i dio su kontinuirane politike napada na Republiku Srpsku", konstatovao je Karan.

Kroz takozvanu "ugroženost demokratskih prava građanina", kaže on, isti opstruišu funkcionisanje države i direktno krše Ustav BiH i cjelinu Dejtonskog sporazuma navodeći da je "potreba demokratizacije društva" građanskog tipa "jedan čovjek - jedan glas" jedini ispravni demokratski društveni sistem, te karakterišući učešće kolektiviteta pored građanina u političkom životu kao nepoželjan i nedemokratskim čin.

Profesor Karan je poručio da se unitarističkim idejama moramo suprotstavljati "iskrenim" federalizmom, kao izrazom jedinstva raznolikosti.