Kako je razvodnjen plan za rješavanje predmeta ratnih zločina?

I Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina ističe rok trajanja, a iz Republike Srpske otvoreno ukazuju na to da pravosudni sistem na nivou BiH od osnivanja ne počiva ni na ustavnim ni na zdravim osnovama te da je u takvom ambijentu sve unaprijed osuđeno na propast.

U BiH je, naime, još 2008. godine usvojena Strategija za rad na predmetima ratnih zločina, ali posao nije završen u dogovorenom roku, odnosno plan je bio da najsloženiji predmeti budu procesuirani u roku od sedam godina, a svi ostali prebačeni na entitetski nivo i budu završeni do 2023. godine. Međutim, krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu bili završeni svi najsloženiji predmeti te je Savjet ministara u aprilu 2017. formirao radnu grupu koja je u maju naredne godine dostavila prijedlog revidirane strategije.

Iako se činilo da će predloženi dokument biti usvojen bez problema, jer je dobio pozitivno mišljenje vlada Srpske, FBiH i Brčko distrikta, to se nije dogodilo, jer su bošnjački političari, prije svega iz SDA, blokirali i njen pomen u Savjetu ministara.

Revidirana strategija je, nakon dvogodišnje blokade od strane Bošnjaka, usvojena u septembru 2020. u Savjetu ministara, a tome su prethodili dani usaglašavanja o aneksu koji je postao njen dio, a u čemu je učestvovala i EU.

I tada su predstavnici srpskih porodica gotovo svakodnevno upozoravali da se guraju pod tepih slučajevi u kojima su žrtve njihovi najmiliji koji su stradali u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, ali su polagali nadu da će i na njih biti stavljena tačka do kraja 2023, do kada je i ta revidirana strategija prvobitno trebalo da vrijedi.

Ipak ponovo je u januaru 2024. njen rok trajanja produžen do kraja 2025, ali i posljednji presjeci stanja, prema riječima i podacima zvaničnika Srpske, ne ulivaju nadu. Takva je, ističe vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, generalno i slika pravosuđa na nivou BiH.

- Institucije pravosuđa smještene su u objektu koji je u ratu služio kao logor za Srbe. U tim institucijama i danas rade osobe koje su "pravdu" dijelile u ratnim vremenima, čija ratna prošlost nikada nije u potpunosti rasvijetljena, a donedavno su u njima sudili i strani tužioci i sudije. Mnogi visoki zvaničnici pravosudnih institucija, uključujući bivše glavne tužioce i predsjednike sudova, bili su procesuirani za različita krivična djela. U takvom ambijentu svaka strategija, pa i ona za procesuiranje ratnih zločina, unaprijed je bila osuđena na neuspjeh - rekao je Nuždić za "Glas".

Usvajanje Revidirane državne strategije je, podsjeća, godinama blokirano u Savjetu ministara od strane bošnjačkih predstavnika. Iako je Radna grupa usvojila nacrt još početkom 2018, dokument je više puta skidan s dnevnog reda, do 24. septembra 2020, kada je strategija konačno formalno usvojena.

- Nadzorno tijelo je formirano tek dvije i po godine kasnije, a kada je počelo sa radom, rok strategije već se približavao isteku. Nada da će proces biti ubrzan pojavila se kada je rok produžen do 2025. godine. Ipak, i pored toga, obavezni mjesečni sastanci Nadzornog tijela, propisani strategijom, više se ne održavaju. Posljednji je održan u decembru 2024, a novi nije zakazan ni nakon šest mjeseci. Kao predstavnik Srpske zvanično sam predložio da u januaru bude održan tematski sastanak na kojem bi bili razmotreni dosadašnji rezultati i realno sagledana mogućnost ispunjenja ciljeva strategije. Ostali članovi su se s tim prijedlogom saglasili - kaže Nuždić.

Cilj strategije bio je, dodaje, jasan, a to je procesuiranje svih predmeta ratnih zločina do kraja 2025. godine.

- Međutim sve ukazuje na to da taj cilj neće biti ispunjen. S brojem predmeta koji je u radu i tempom rada njihovo rješavanje nije moguće ni u narednim godinama. Istovremeno, sve je manje svjedoka, žrtava i članova porodica, dok mnogi izvršioci vjerovatno više neće biti dostupni pravdi - rekao je prvi čovjek Republičkog centra.

Upozorava i da priča o navodnoj prenatrpanosti pravosuđa jednostavno ne stoji.

- Svjedoci smo da se pojedinim licima sudi i po nekoliko puta. Primjer je Vidoje Blagojević, protiv koga je nakon presude Haškog tribunala podignuta i treća optužnica. Protiv Gorana Sarića, iako je dva puta pravosnažno oslobođen, pokrenut je novi postupak. I Dragomiru Vasiću je, nakon oslobađajuće presude, ponovo podignuta optužnica sa pravnom kvalifikacijom koju ni zakon ne poznaje. Sve ovo moguće je jedino u pravosuđu kakvo danas postoji u BiH, u kojem i dalje djeluju pojedinci sa spornim i nikada do kraja razjašnjenim ratnim biografijama, u kojem niko ne snosi odgovornost za očigledne propuste i u kojem sistem funkcioniše, čini se, samo kada je riječ o politički motivisanim procesima - zaključio je Nuždić.

USTUPANjE PREDMETA

Jedan od sastanaka sa predstavnicima najviših pravosudnih institucija u BiH koje su nadležne za procesuiranje predmeta ratnih zločina i pružanje međunarodne pravne pomoći te glavnim tužiocem Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Seržom Bramercom održan je lani u septembru u Sarajevu. Na sastanku je razgovarano o problematici procesuiranja predmeta ratnih zločina putem mehanizama regionalne saradnje, sa akcentom na ustupanje predmeta ratnih zločina sa nedostupnim licima pravosuđu država u kojima se ta lica nalaze.

Broj predmeta ratnih zločina koji je tokom 2024. ostao u radu:

•192 predmeta

sa 2.272 poznata izvršioca

•808 predmeta

gdje je neodređeno

krivično djelo ili počinilac

•242 predmeta

sa poznatim djelom,

ali nepoznatim počiniocem

(Podaci Republičkog centra

za istraživanje rata, ratnih

zločina i traženje nestalih)