Hronologija paradoksa: Ako je Šmit poništio zakone, zašto se sudi potpisnicima

Pred Sudom BiH danas će biti iznesene završne riječi u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora "Službenog glasnika" Miloša Lukića, za nepoštovanje odluke Kristijana Šmita.

Mondo podsjeća na hronologiju slučaja pomenutog suđenja, koji će svoj epilog dobiti u danima koji slijede.

21. juna: Usvojen zakon o neprijenjivanju odluka visokog predstavnika

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili 21. juna 2023. godine izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS (kolokvijalno: zakon o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika).

Izmjenom ovog zakona izbrisana je odredba koja propisuje da će se u Službenom glasniku RS objavljivati propisi i drugi akti koje donosi visoki predstavnik za BiH.

U prijedlogu je navedeno da Kristijan Šmit nije imenovan na mjesto visokog predstavnika u skladu sa članom 1. stav 2. Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma o miru, koji predviđa, između ostalog, da visoki predstavnik treba biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

26. juna: Usvojen zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS 

Poslanici Narodne skupštine Republike su 26. juna 2023. godine usvojili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske.

Zakon predviđa da se odluke ovog suda neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH, što se do danas nije dogodilo.

1. jula: Kristijan Šmit poništio zakone

Kristijan Šmit je 1. jula objavio da je poništio pomenute zakone tačnije da ukida Zakon o neobjavljivanju odluka OHR-a u Službenom glasniku RS i Zakon o nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske.

Istovremeno je objavio da je izmijenio Krivični zakon BiH, ubacivši u njega član kojim je "nepoštovanje odluka visokog predstavnika" postalo krivično djelo.

Prema odredbama, osobe koje "ne primjenjuju, ne sprovode ili na drugi način ne poštuju odluke visokog predstavnika", bilo da se radi o institucijama BiH, Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili drugim lokalnim samoupravama, suočiće se s kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Pored kazni zatvora, novim izmjenama je predviđena i primjena mjere zabrane obavljanja dužnosti. Osim toga, osobe koje budu osuđene za ovo krivično djelo suočiće se s prestankom službene dužnosti, gubitkom zaposlenja, lišavanjem odlikovanja i zabranom obavljanja dužnosti u tijelima finansiranim javnim sredstvima.

7. jula: Dodik potpisao zakone

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ukaze o objavljivanju zakona je potpisao 7. jula. Oni su u Službenom glasniku Republike Srpske objavljeni 9. jula.

Imjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit, stupile na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku BiH, odnosno 8. jula, pa po tom osnovu ova nametnuta odluka Kristijana Šmita (čak i da nije sporna) nije bila na snazi u vrijeme kada je nastalo djelo koje se Dodiku stavlja na teret, na šta je ukazao jedan od advokata iz tima odbrane, Anto Nobilo.

Ako je Kristijan Šmit poništio zakone, zašto se sudi potpisnicima?

Ako ne trenutak ostavimo sa strane dileme o prirodi ovlaštenja Kristijana Šmita i o tome da li ima ili nema pravo da nameće  i poništava zakone, u ovom slučaju postoji logički paradoks.

Naime, ako je Kristijan Šmit poništio zakone koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, a koje je Dodik potpisao, a Lukić objavio u Službenom glasniku (izvršavajući ustavne obaveze), kako su onda oni svojim postupcima prekršili nametnuti Šmitov zakon? 

Ako su zakoni postali ništavni snagom Šmitove odluke o ukidanju onda su Dodik i Lukić potpisali "ništa"? Ovo još više važi u slučaju ako je Šmitova odluka "zaživjela" već u trenutku donošenja i objave na sajtu OHR-a (1. jula). Ako je Šmitova odluka zaživjela u trenutku objave u Službenom glasniku BiH (8. jul) onda su doneseni i potpisani zakoni takođe "ništavni" je ih je visoki predstavnik poništio.

Šta piše u optužnici?

Tužilaštvo BiH u optužnici, koju je u septembru 2023. godine potvrdio Sud BiH, predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću na teret stavlja, krivično djelo neizvršavanje odluke visokog predstavnika.

Prema navodima optužnice Dodik je, potpisujući Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa u Republici Srpskoj, svjesno prekršio odluku visokog predstavnika iako je "bio svjestan da su te odluke u BiH obavezujuće u skladu sa ovlašćenjima koja su mu data Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma".

Tužilaštvo BiH predložilo je u optužnici protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se Dodiku izrekne mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike i zabrana obavljanja bilo koje javne funkcije u skladu sa odredbama Krivičnog zakona BiH.