Dodikova pozicija će s vremenom biti sve jača, a time i pozicija onog što brani

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je u svjetlu novih globalnih odnosa pokrenuo veliku borbu za zaštitu ustavnih nadležnosti Srpske, kako vrijeme bude odmicalo njegova pozicija biće sve jača, a time i pozicija onog što brani, rekao je dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjalucu Predrag Ćeranić.

Srna prenosi u cjelosti komentar profesora Ćeranića za portal Sve o Srpskoj:

Vebralni okršaj američkog novoizabranog predsjednika Donalda Trampa i njegovog potpredsjednika DŽej Di Vensa sa ukrajinskim predsjednikom Zelenskim postao je planetarna vijest. Pažljivo osmišljen, s pripremljenim scenarijem, i sve pred brojnim medijima ukazao je na novi kurs američke spoljne politike.

Ne radi se samo o odnosu prema Zelenskom i Ukrajini, već i prema EU, NATO, ali i Balkanu. Trampovi prioriteti u narečenom smislu su jasni: dugoročna zaštita Izraela i uspostavljanje novih odnosa sa Kinom.

Kočoperni Zelenski je bezglavo iz Vašingtona otrčao u London i pao u zagrljaj premijeru Kiru Starmeru i dobio obećanje o dvije milijarde dolara kredita.

Nakon "privremene" obustave američke vojne pomoći i prijetnje Ilona Maska da će isključiti komunikacijsku mrežu Starlink, promijenio je retoriku. Volodimir Zelenski izjavio je kako je njegov nedavni sukob s Donaldom Trumpom "za žaljenje", poručivši da je spreman sarađivati "pod vođstvom američkog predsjednika" kako bi se postigao trajni mir, naglasivši da je "došlo vrijeme da se stvari poprave".

Kopernikanski obrt, ali bez američkih projektila i podjednako važnog komunikacijskog sistema koji omogućava upravo Starlink u vlasništvu Ilona Maska, ukrajinska linija odbrane bi ubrzo popustila na svim linijama. Nisu više problem ni minerali za kojima je posegnuo Tramp, ali i Makron koji je u Vašingtonu prigovorio Trampu da sa Zelenskim Francuska pregovara skoro godinu dana.

Svako traži svoj dio "kolača" što ukrajinsku dramu čini još tragičnijom. Zelenskom ne cvjetaju ruže, a da li će ga smjeti da podrže evropski saveznici, i do kada, velika je enigma. Elem, reteriranje Zelenskog ide dotle da je Tramp čak najavio mogućnost da objelodani potpisivanje ugovora o mineralima tokom obraćanja američkom Kongresu.

U svjetlu novih globalnih odnosa, predsjednik Srpske Dodik pokrenuo je veliku borbu za zaštitu ustavnih nadležnosti Republike Srpske. Davno je pokazao da zna pratiti globalne promjene i da umije čitati geopolitičke poruke i stoga je pokrenuo, i u Narodnoj skupštini izdejstvovao usvajanje nekoliko zakona kojima se ograničavaju ingerencije Tužilaštva i Suda BiH, ukida Visoki sudski i tužilački savjet, Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) zabranjuje rad na teritoriji Srpske.

Radikalne, ali dugo pripremene mjere vraćanja BiH na fabrička, odnosno dejtonska podešavanja, u širim strukturama Srpske su prihvaćene sa odobravanjem, ali i nevjericom.

Tih institucija nema u Ustavu BiH i mi ih ne priznajemo, naglasio je Dodik.

S nevjericom na to gledaju i u Sarajevu, ali uočavaju da se geopolitičke prilike mijenjaju, što se vidi ne samo iz Trampovog odnosa prema Zelenskom, već i po tome što SAD u UN nisu podržale antirusku rezoluciju, a podržale su rusku rezoluciju o žrtvama Drugog svjetskog rata.

Svijet se jednostavno vraća „u normalu“. Zapadni Balkan se prepušta silama Istoka, i to zapadni Balkan ne samo u političkom već u geografskom smislu, sa Bugarskom i Rumunijom, odnosno od Crnog do Jadranskog mora, o čemu sam već pisao.

Nova Jalta je u toku.

Da je Dodik državnik koji je odavno u političkom smislu prevazišao granice BiH, i da u regionalnom ali i globalnom smislu ima mjesto, pokazuje i vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH, zakazana za 6. mart na zahtjev Rusije.

Kako vrijeme bude odmicalo Dodikova pozicija biće sve jača, a time i pozicija onog što brani.

Predsjednik Dodik je najavio i promjene Ustava Srpske, odnosno da će novi ustav propisati tačnu ustavnu poziciju Republike Srpske, ukazujući da „sve što je nametnuto više neće moći da bude“. Tako će, ako se sve bude odvijalo kako je predsjednik Srpske najavio, vijeća naroda u Skupštini Srpske biti osporena, odnosno više ih neće biti, što je samo jedna od OHR-a nametnuta kategorija. Srpska ne teži secesiji, u više navrata je isticao njen predsjednik, već insistira na primjeni izvornog Dejtona.

Tako je sudska, a više politička, presuda predsjedniku Srpske bila snažan okidač za srpski otpor i odbranu ustavnih kategorija koje su Srpskoj date Dejtonskim sporazumom, a oduzete višedecenijskim pritiscima OHR-a, za koji Dodik ističe da bi ga Trampova administracija, poput USAID-a, mogla proglasiti za kriminalnu organizaciju.

Sve u svemu, svijet se mijenja. Ko promjene ne bude pratio i njima se prilagođavao, dobru se ne može nadati.